Femicid u BiH: Zakoni postoje, ali nedostaje političke volje i zaštite za žene

Najveći propusti društva i institucija u Bosni i Hercegovini kada je riječ o femicidu ogledaju se u toleriranju patrijarhalnih obrazaca ponašanja koji vode ka nasilju i u nedostatku političke volje. Bez stvarne posvećenosti, zakoni i njihove izmjene ostaju mrtvo slovo na papiru, a problem se aktualizira tek nakon ubistva žene, upozoravaju iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.

Na nivou države ne postoji zakon koji femicid tretira kao posebno krivično djelo. U Republici Srpskoj femicid se ne prepoznaje ni u Krivičnom zakoniku, dok je u Federaciji BiH nedavno usvojen izmijenjeni zakon kojim se rodno zasnovano ubistvo žene definiše kao teško ubistvo, uz kazne od deset godina zatvora do dugotrajnog zatvora.

Iz Helsinškog parlamenta građana naglašavaju da donošenje zakona jeste važan, ali tek prvi korak. Implementacija u praksi često izostaje, nedostaje sistemska koordinacija, a društvo i dalje pokazuje visok stepen tolerancije prema nasilju. Podsjećaju da je BiH još 2014. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, koja države obavezuje da štite žene od nasilja, ali su rezultati slabi, a sigurnim kućama sredstva kasne.

Nevladine organizacije ističu da policija i centri za socijalni rad često propuštaju adekvatno reagirati na prijave nasilja, iako bi to moglo spriječiti najteže ishode. Upozoravaju i da kazne za ubistva žena nisu odvraćajuće – analiza sudske prakse pokazala je da prosječne izrečene kazne iznose devet godina i devet mjeseci, dok zakon za teško ubistvo predviđa od 21 do 45 godina zatvora.

Kao poseban problem navode nepostojanje kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja – od predviđenih 15, u Sarajevu, Tuzli i Mostaru centri su još u fazi razvoja. Žene nakon izlaska iz sigurnih kuća ostaju bez sistemske podrške, a programi za njihovo ekonomsko osnaživanje nedovoljni su.

Posebno zabrinjava što u RS femicid nije pravno definiran. Žene tamo zaštitu traže kroz opće odredbe o ubistvu ili djelima iz mržnje, što stvara nejednak nivo pravne sigurnosti i ozbiljan problem jednakosti građana pred zakonom.

Sagovornici upozoravaju da BiH mora jasno prepoznati femicid kao poseban oblik rodno zasnovanog nasilja i da se taj problem ne smije tretirati kao sporedna tema, već kao prioritet javnih politika.

Podaci pokazuju razmjere problema – samo 2024. godine u BiH je ubijeno 12 žena. Posljednja žrtva bila je Slađana Milošević, koju je bivši partner ubio u Brodu. Godinu ranije cijelu zemlju potresao je slučaj iz Gradačca kada je Nermin Sulejmanović ubio Nizamu Hećimović i još dvije osobe, nasilje koje je žrtva ranije prijavljivala institucijama.

Prema zvaničnim podacima, između 2015. i 2020. u BiH je ubijeno 56 žena, ali ta ubistva nisu tretirana kao femicid, već su kvalifikovana kroz druga krivična djela. Većina žrtava ranije je bila izložena dugotrajnom porodičnom ili partnerskom nasilju koje su prijavljivale, ali bez adekvatne institucionalne reakcije.

pročitajte i ovo