Hanta virus ponovo je u fokusu javnosti nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija objavila informacije o grupi oboljelih putnika na kruzeru MV Hondius, holandskom brodu koji je plovio južnim Atlantikom i početkom maja bio usidren kod Zelenortskih Ostrva. Prema podacima WHO-a, do 4. maja evidentirano je sedam potvrđenih ili sumnjivih slučajeva zaraze, od kojih su tri osobe preminule, jedna je bila u kritičnom stanju, dok su još tri osobe imale blaže simptome.
Iako su se u javnosti pojavile informacije da je od hantavirusa preminulo osam osoba, takav broj za sada nije potvrđen u zvaničnim izvještajima. Dostupni podaci govore o tri smrtna slučaja povezana s ovim događajem, dok međunarodne zdravstvene službe nastavljaju istragu o izvoru zaraze i mogućim kontaktima putnika tokom putovanja.
Brod MV Hondius isplovio je 1. aprila iz Ushuaije u Argentini, a tokom putovanja imao je više zaustavljanja u udaljenim područjima južnog Atlantika, uključujući Antarktik, Južnu Georgiju, Tristan da Cunhu, Svetu Helenu i Ascension Island. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da još nije utvrđeno gdje je tačno došlo do izlaganja virusu.
Šta kaže Svjetska zdravstvena organizacija?
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je 2. maja 2026. godine prijavljena grupa putnika s teškom respiratornom bolešću na kruzeru MV Hondius. Prema podacima WHO-a, na brodu je bilo 147 putnika i članova posade, a identificirano je sedam slučajeva, dva laboratorijski potvrđena i pet sumnjivih.
WHO navodi da je brod bio pod mjerama izolacije, da su putnici i posada ostali u kabinama, te da se provode mjere prevencije i kontrole infekcije. Međunarodne zdravstvene službe trenutno pokušavaju utvrditi gdje je došlo do izlaganja virusu i da li je riječ o kontaktu s glodarima ili kontaminiranim prostorom tokom putovanja.
Za širu javnost važno je da WHO procjenjuje kako je globalni rizik za javno zdravlje nizak, ali se slučaj pažljivo prati zbog ozbiljnosti bolesti i činjenice da je potvrđen Andes soj hantavirusa, koji se u rijetkim slučajevima može prenijeti i bliskim kontaktom među ljudima.
Hanta virus prenose glodari
Hantavirus pripada grupi virusa koje najčešće prenose glodari, posebno miševi i pacovi. Virus se može nalaziti u njihovoj mokraći, izmetu i pljuvački, a čovjek se najčešće zarazi kada udahne sitne čestice prašine koje su kontaminirane izlučevinama zaraženih glodara.
Rizik postoji u zatvorenim prostorima koji dugo nisu čišćeni ili provjetravani, poput podruma, tavana, vikendica, skladišta, kampova, napuštenih objekata ili prostora u kojima su vidljivi tragovi glodara.
Iako se hantavirus uglavnom ne prenosi običnim kontaktom među ljudima, kod pojedinih sojeva, uključujući Andes soj, moguća je rijetka transmisija s čovjeka na čovjeka. Upravo zbog toga zdravstvene službe prate osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženima.
Koliko traje inkubacija
Inkubacija, odnosno period od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma, najčešće traje od jedne do pet sedmica. To znači da osoba može biti zaražena, a da se simptomi ne pojave odmah.
Zbog toga epidemiolozi kod ovakvih slučajeva pokušavaju rekonstruisati kretanje oboljelih i utvrditi mjesta na kojima je moglo doći do kontakta sa zaraženim glodarima ili kontaminiranim prostorima.
Simptomi hantavirusa
Prvi simptomi često podsjećaju na gripu ili jaču virusnu infekciju. Najčešće se javljaju povišena temperatura, umor, bolovi u mišićima, glavobolja, mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku i opšta slabost.
Kod težih oblika bolesti mogu se razviti problemi s disanjem, pad krvnog pritiska, poremećaji rada pluća ili bubrega. Zbog toga se ljekaru treba javiti posebno ako osoba nakon boravka u prirodi, starim objektima, kampovima ili prostorima gdje ima glodara dobije temperaturu i izraženu slabost.
Kako se liječi hantavirus
Za hantavirus ne postoji specifičan lijek koji direktno uklanja virus iz organizma. Liječenje zavisi od težine simptoma i najčešće se svodi na praćenje stanja pacijenta, nadoknadu tečnosti, kontrolu disanja, krvnog pritiska i rada organa.
Blaži slučajevi mogu proći uz medicinski nadzor, dok teži oblici zahtijevaju bolničko liječenje, a ponekad i intenzivnu njegu. Rano prepoznavanje simptoma veoma je važno jer se komplikacije mogu razvijati brzo.
Prevencija je najvažnija zaštita
Prevencija je najvažniji način zaštite od infekcije. Prostore koji dugo nisu korišteni treba prvo dobro provjetriti, a zatim čistiti uz rukavice i masku. Ne preporučuje se suho metenje ili usisavanje mjesta na kojima ima tragova miševa, jer se tako kontaminirana prašina može podići u zrak.
Hranu treba držati u zatvorenim posudama, otpad redovno uklanjati, a rupe i pukotine kroz koje glodari mogu ući u objekat zatvoriti.
Poseban oprez potreban je u vikendicama, skladištima, kampovima, šupama i starim objektima.
Iako vijesti o aktuelnim slučajevima na brodu MV Hondius izazivaju zabrinutost, stručnjaci podsjećaju da se hantavirus može prevenirati odgovornim ponašanjem i pravilnim higijenskim mjerama.
Slične teme potražite na našoj web stranici
Ptičija gripa: Najosjetljivije kokoške i tuke, institucije pozivaju na stroge mjere zaštite
