Stres oslobađa hormone poput adrenalina i kortizola, koji mogu potisnuti imuni sistem, ali stručnjaci upozoravaju da su dugotrajne brige daleko opasnije od prolazne nervoze.
Upravo razlika između kratkotrajnog i hroničnog stresa igra ključnu ulogu u tome kako naše tijelo reaguje i koliko je imuni sistem zaista ugrožen.
Kratkoročni stres i privremene promjene u organizmu
Prema riječima Danijela M. Davisa, šefa Odjela za biološke nauke na Imperial College London, stres ima jasno potvrđen uticaj na imuno zdravlje. Kako je objasnio u razgovoru za The Guardian, stres je širok pojam i ne doživljava se uvijek na isti način.
Nekada ga osjetimo dok gledamo napet film, a nekada traje mjesecima, kao u slučaju razvoda ili dugotrajnih životnih problema.
Kratkotrajni stres može privremeno promijeniti broj imunih ćelija u krvi, ali se organizam vrlo brzo vraća u ravnotežu.
Takve promjene obično se normalizuju u roku od sat vremena, zbog čega je malo vjerovatno da će imati ozbiljne ili dugoročne posljedice po zdravlje. U tim situacijama tijelo se prilagođava i oporavlja bez trajne štete.
Zašto je hronični stres mnogo opasniji za imunitet
Dugoročni stres, međutim, ima sasvim drugačiji efekat. Kada tijelo stalno osjeća prijetnju, nadbubrežne žlijezde kontinuirano oslobađaju adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju organizam za reakciju borbe ili bijega, podižu krvni pritisak i ubrzavaju rad srca, ali istovremeno potiskuju imuni sistem.
Stručnjaci objašnjavaju da se ovaj proces može uočiti čak i na molekularnom nivou.
Imune ćelije koje bi u normalnim uslovima uništavale oboljele ćelije postaju znatno manje efikasne kada su izložene povišenim nivoima kortizola. Ako takvo stanje potraje sedmicama ili mjesecima, imuni sistem postepeno slabi, a organizam postaje podložniji infekcijama i sporijem oporavku.
Upravo zbog toga ljekari naglašavaju koliko je važno prepoznati i ublažiti hronični stres, jer on ne utiče samo na psihičko stanje, već dugoročno narušava i osnovne mehanizme odbrane tijela.
