Kamenolom Začula postao je nova potencijalna tačka ekološkog i kulturnog konflikta na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. O ovom problemu u javnosti se rijetko govori, a zahvaljujući našem čitatelju (identitet poznat redakciji), koji je RTV Slon dostavio dokumentaciju, fotografije i snimke terena, upozoravajući na devastaciju prirode i baštine u mjestu Začula, općina Ravno, koje se nalazi svega nekoliko stotina metara od izvorišta rijeke Ombla, strateški važnog izvora pitke vode za Dubrovnik, odlučili smo da istražimo ono što se dešava na terenu.
Uvjerili smo se da se radovi na terenu odvijaju, iako iz Udruženja Zelena brda Začula upozorovaju da je upriličena javna rasprava bila tek formalnog karaktera.
„Iako je javna rasprava formalno održana, tom prilikom nisu ispoštovane međunarodne konvencije koje regulišu prekogranične utjecaje na okoliš. Posebno ističem Espo konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, Helsinšku konvenciju iz 1992. godine (ratifikovana u BiH 2009.), kao i Protokol o vodi i zdravlju iz Londona (1999.), koji je BiH ratifikovala 2010. godine. Sve ove obavezujuće konvencije nalažu konsultacije sa susjednim državama u slučaju projekata koji mogu imati utjecaj na prekogranične vodne resurse, što u ovom slučaju nije učinjeno. Bageri i miniranja obavljaju se u neposrednoj blizini rijeke Reva, ali i stećaka iz 14. vijeka, koji su nedavno evidentirani kao dio kulturnog pejzaža pod zaštitom Bosne i Hercegovine”, svjedoči naš izvor (identitet poznat redakciji RTV Slon).
Kako se ugrožavaju nacionalni spomenici i zaštičeni kulturni pejzaži?
Opravdanim se čini postaviti pitanje, da li se radovi vrše i bez temeljne procjene utjecaja na okoliš ali i na kulturno historijsko naslijeđe?
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 7. jula 2025. godine izdala službeni dokument u kojem potvrđuje da je kulturni pejzaž sela Začula uvršten u proceduru proglašenja nacionalnim spomenikom. U dokumentu se navodi da se područje sastoji od sela, izvora Reva, srednjovjekovnih crkava i nekropola stećaka, endemskih biljnih vrsta i tradicionalne ruralne arhitekture. Komisija je upozorila da je cijela zona potencijalno ugrožena otvaranjem kamenoloma i pozvala da se obustave svi radovi koji mogu ugroziti vrijednosti lokaliteta.
No, kako dalje saznajemo, i za ovo je trebalo 11. godina. Potvrđuju nam to i u Udruženju Zelena brda Začula.
„Zabrinjavajući je višegodišnji zastoj u proceduri zaštite kulturnog pejzaža Začula, koji obuhvata najveću nekropolu stećaka u Trebinjskoj šumi. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je tek nakon 11 godina od početka inicijative pokrenula formalnu proceduru zaštite, iako su svi potrebni kriteriji već odavno bili ispunjeni. Komisija je dva puta boravila na terenu i održala konsultacije u općini Ravno (još 2014. godine) što dodatno otvara pitanje zašto je, uprkos tome, godinama izostala konkretna odluka, dok se devastacija prostora nesmetano nastavljala.“ svjedoče i naš izvor i mještani.
Tvrde i to da su prije petnaestak dana predstavnici Komisije upriličili sastanak na mještanima i članovima Udruženja, na kome su se uvjerili u razmjere devastacije i opasnosti koja prijeti nakon čega je pokrenuta procedura.
„Posebno zabrinjava činjenica da se kamenolom nalazi svega 411 metara od zaštićene nekropole stećaka, što je u direktnoj suprotnosti s principima očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa i zaštite kulturnih pejzaža“ kažu nam u Udruženju.
U međuvremenu, prema navodima mještana, firme Štitar d.o.o. i GP Pušina započele su eksploataciju na terenu bez prethodne najave ili konsultacija s lokalnom zajednicom.
Pogranična ekološka i zdravstvena bomba
Prema Odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika (Republika Hrvatska) iz maja 2019. godine, područje Začula nalazi se unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta Omble, u kojima je strogo zabranjena površinska eksploatacija mineralnih sirovina, upotreba eksploziva, sječa šume, kao i ostavljanje otpada bilo koje vrste.
Dodatno, u samom području Začule nalaze se dvije podzemne rijeke i jedno podzemno jezero, što ovaj teren čini izuzetno osjetljivim i geološki i hidrološki. Svaki rad koji narušava tlo na toj lokaciji potencijalno ugrožava cijeli sistem podzemnih voda koji se sliva prema izvoru Omble.
Na ovo upozoravaju i u Udruženju Zelena brda Začula.
„Kamenolomima upravljaju firme “Štitar d.o.o.” i GP Pušina koje (prema navodima mještana) imaju veze s lokalnim političkim strukturama. Osim ugrožavanja rijeke Reva i stećaka, ovdje se radi i o potencijalnoj prijetnji izvorištu koje opskrbljuje desetine hiljada ljudi pitkom vodom”, tvrde mještani.
O kako kompleksnom pitanju je riječ ilustruje i sljedeći podatak: za potrebe definisanja zona zaštite Omble izrađen je poseban Elaborat u saradnji s Hrvatskim vodama i firmom Ekotours d.o.o. iz Zagreba. Taj dokument, izrađen još 2018. godine, jasno navodi da se područje Omble klasifikuje kao izvorište visokog kapaciteta i da se svaka zona zaštite prostire i preko granica Hrvatske, uključujući BiH i Crnu Goru.
U razgovoru sa članovima Udruženja saznajemo i da je, u međuvremenu, i Vodovod Dubrovnik reagovao i kontaktirao nadležne institucije, upozoravajući na ozbiljne rizike za izvorište pitke vode koje snabdijeva desetine hiljada ljudi. Iz Vodovoda Dubrovnik potvrđeno je da su o ovom slučaju informisali Hrvatske vode, Grad Dubrovnik, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, kao i Vijeće ministara BiH, te da su od Općine Ravno zvanično zatražili informacije o aktivnostima na ovom području.
Šta odluka kaže: Začula u zoni zabrane eksploatacije
Prema Odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika iz maja 2019. godine (koja je u posjedu RTV Slon) o zaštiti izvorišta Ombla, područje koje obuhvata selo Začula nalazi se unutar III. zone sanitarne zaštite. Ta zona uključuje i dio teritorije Bosne i Hercegovine. U toj zoni je izričito zabranjena: površinska eksploatacija mineralnih sirovina, skidanje pokrovnog sloja zemlje, sječa šume, upotreba eksploziva za miniranje, svaki oblik gradnje koji može ugroziti vodne resurse, kao i ispuštanje nepročišćenih voda u tlo i podzemlje.
Pored toga, Odluka nalaže obavezne mjere poput priključivanja svih objekata na sistem za pročišćavanje otpadnih voda, kontrolu vodonepropusnosti svih građevina, zabranu ispiranja goriva i maziva, te stalni monitoring stanja tla i vode.
A u međuvremenu na terenu, mještani svakodnevno svjedoče sječi šume u oba kamenoloma, kao i ostavljanju otpada i teških mašina.
Kamenolom Začula: Koncesije izdate na 30 godina
Tragom ovih informacija, provjerili smo kada su dodjeljene koncesije. Obje su datirane na 2020. godinu, javno su dostupne na web stranici Vlade HNK-a. Kako je navedeno u odluci za kompaniju „Štitar d.o.o“, koncesija je dodjeljna za eksploataciju mineralne sirovine tehničko građevinskog kamena krečnjaka, u ukupnoj količini 1.837.260,14 m3 , na period od 30 godina. Navedeno je i da jednokratna koncesiona naknada iznosi 126.225,00 KM, a u slučaju da se predmet koncesije počne koristiti u 2020. godini, tekuća (godišnja) koncesiona naknada za tu godinu iznosi 0,60 KM/m3.
U odluci za GP Pušina je navedeno da se dodjeljuje koncesija za eksploataciju mineralne sirovine tehničko građevinskog kamena vapnenca, u ukupnoj količini 300.000 m3 . I ova koncesija je na 30 godina. Jednokratna koncesiona naknada iznosi 84.150,00 KM, a u slučaju da se predmet koncesije počne koristiti u 2020. godini, tekuća (godišnja) koncesiona naknada za tu godinu iznosi 0,60 KM/m3.
Istina je da je i u obje odluke navedeno da se koncesionar obavezuje prije početka korištenja koncesije, na svoj trošak i na svoj rizik, ishodovati sve dozvole/saglasnosti koje su propisane posebnim zakonima koji regulišu oblast zaštite okoline, vodoprivrede, šumarstva i prostornog planiranja, ukoliko postoje zakonske obaveze i uslovi za to ishodovanje; da će prema glavnom rudarskom projektu izvršiti sanaciju zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina nastalih uslijed rudarskih radova, kao i provesti mjere obezbjeđenja kako bi se trajno isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoline, odnosno štete na objektima i okolini.
No, prema tvrdnjama mještana i članova lokalne inicijative, na terenu je sasvim druga priča.
Prema dokumentaciji koju su nam ustupili predstavnici Udruženja, na terenu su zabilježene slike pokvarenih građevinskih mašina iz kojih, kako tvrde, curi ulje i benzin.
Šutnja administracije za građene ili prećutno odobravanje za lokalne moćnike
U ovom trenutku, građani nemaju odgovor na pitanje kako je moguće da se, uprkos brojnim pravnim, prirodnim i kulturnim ograničenjima, kamenolom otvorio i djeluje gotovo neometano. Niti jedna nadležna institucija iz BiH do sada nije javno komentarisala ovaj slučaj, iako su obaviješteni svi relevantni organi, uključujući Ministarstvo okoliša FBiH, inspekcijske službe, Zavod za zaštitu spomenika i općinu Ravno, tvrde nam mještani.
RTV Slon obratila se Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, konkretno ministrici Nasihi Pozder, pomoćniku ministra za zaštitu okoliša Mehmedu Ceri i pomoćniku ministrice u Sektoru za okolinske dozvole Stjepanu Matiću, sa sljedećim pitanjima: da li je Ministarstvo izdalo okolinske dozvole za eksploataciju na području Začule, da li su investitori tražili procjenu utjecaja na okoliš, da li je Općina Ravno ili Vlada HNK-a dostavila zahtjeve za saglasnost, i da li je bila uključena javnost kroz javne rasprave ili konsultacije u skladu sa zakonima i međunarodnim konvencijama. Do trenutka zaključenja ovog teksta, i pored urgencije, nismo dobili odgovor ni na jedno od postavljenih pitanja.
Predstavnici lokalne inicijative, okupljeni u Udruženje “Zelena brda Začula”, neće odustati od zahtjeva da se eksploatacija zaustavi.
“Ne možemo mirno gledati kako se uništava ono što su naši preci gradili, a priroda oblikovala hiljadama godina. Ovo nije samo lokalni, nego i regionalni problem.”, kažu nam i dalje nastavljaju „ Ignorisanje ovih činjenica i zakonskih ograničenja predstavlja direktnu prijetnju za izvorište Omble, kao i za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe ovog kraja. Pozivamo sve nadležne domaće i međunarodne institucije da reaguju u skladu sa svojim ovlaštenjima i da hitno prekinu radove koji ugrožavaju vodne resurse, kulturna dobra i prirodni ambijent. Eksploatacija kamena u zoni sanitarne zaštite, u neposrednoj blizini kulturnih dobara, nije samo lokalni, već regionalni problem.“
Pouka iz Donje Jabalnice: kad priroda uzvrati
Važno je podsjetiti da ovo nije prvi slučaj u kojem je kamenolom označen kao potencijalni uzrok šireg razaranja. U javnosti još uvijek nema zvaničnih rezultata istrage o oktobarskim poplavama koje su pogodile Donju Jabalnicu, gdje su izgubljeni ljudski životi. Iako nadležno tužilaštvo još nije utvrdilo direktnu odgovornost, sumnje lokalnog stanovništva već mjesecima ukazuju na to da su radovi na kamenolomu u neposrednoj blizini doprinijeli destabilizaciji tla i ubrzanju vodene bujice.
Taj slučaj ostaje kao upozorenje koliko posljedice mogu biti ozbiljne kada se prirodni ambijent narušava bez kontrole i nadzora. I da stvar bude još frapantnija, kako nam tvrde mještani Začula i predstavnici ove lokalne inicijative, koncesiju za eksploataciju u Začuli izdao je bivši ministar privrede HNK, Željko Laketić.
Kantonalni sud u Mostaru je 20. februara 2025. potvrdio optužnicu Tužilaštva HNK protiv njega zbog zloupotrebe položaja i ovlasti prilikom dodjele grant sredstava, uključujući i koncesije kamenoloma. Laketić je bio potpisnik koncesije za kamenolom u Donjoj Jablanici, gdje lokalno stanovništvo sumnja da je eksploatacija bez adekvatnog nadzora doprinijela odronu i pogibiji 19 osoba. Istraga o ovom slučaju još uvijek nije okončana.
Kamen lomi, voda nosi
U trenutku kada se cijeli svijet okreće očuvanju okoliša i zaštiti kulturnog naslijeđa, priča iz Začule otvara važna pitanja: kome pripada priroda i ko (i pod kojim uslovima) smije da kopa?
Koju cijenu ćemo platiti zbog kamenoloma u Začulama?
Hoćemo li čekati nove ljudske žrtve dok neko konačno ne počne raditi svoj posao (za koji je „debelo“ plaćem našim novcima)?
Pogledajte ekskluzivne snimke koje prikazuju trenutnu devastaciju terena na lokalitetu Začula, nadomak izvorišta pitke vode Ombla.
U duhu istraživačkog novinarstva i uz odgovornost prema javnosti, RTV Slon nastavlja pratiti, istraživati i dokumentovati ovu priču. U narednim danima objavit ćemo i detalje o firmama koje upravljaju kamenolomima, kao i dodatne informacije o javnim raspravama i dozvolama koje su prethodile eksploataciji.
RTV Slon ostaje otvoren za objavu odgovora, komentara i pojašnjenja svih pomenutih institucija, firmi i pojedinaca.
Možda će vas zanimati i ovo:
Litijum protiv prirode: Možemo li spasiti Majevicu i zaustaviti klimatsku propast?
