Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović poručio je da sjećanje na genocid u Srebrenici nije samo čin odavanja počasti žrtvama, nego trajna vjerska, moralna i nacionalna obaveza.
U hutbi održanoj u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu upozorio je da zaborav i negiranje historijskih činjenica otvaraju prostor za ponavljanje zla, zbog čega kultura sjećanja ne smije biti ograničena na obilježavanje jednog dana u godini.
Kavazović je naglasio da istina o genocidu u Srebrenici mora postati sastavni dio obrazovanja, porodičnog odgoja i svakodnevnog djelovanja institucija i društva.
„Pamćenje Srebrenice i aktivno djelovanje na sprečavanju zla kula su našeg opstanka na rodnoj grudi“, poručio je reisul-ulema.
Istinu čuvati bez mržnje i bez naivnosti
Govoreći o bijelim nišanima u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Kavazović je kazao da oni svjedoče o genocidu počinjenom nad Bošnjacima zaštićene zone Ujedinjenih nacija, ali i o obavezi sadašnjih i budućih generacija da čuvaju istinu.
Istakao je da se Srebrenica ne pamti radi mržnje, nego kako bi istina pobijedila laž i kako se zločin više nikada i nikome ne bi ponovio.
„Mi Srebrenicu ne pamtimo da bismo mrzili, već da bismo osigurali da istina pobijedi laž“, kazao je Kavazović.
Dodao je da bol zbog genocida ostaje trajna, ali da ona ne smije slomiti zajednicu niti dopustiti da mržnja određuje odnos prema prošlosti i budućnosti.
Rezolucija kao pravna i moralna brana negiranju
Kavazović je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na globalnom nivou ocijenio važnim civilizacijskim činom i znakom da se, uprkos zakašnjeloj reakciji, uspostavlja pravna i moralna brana negiranju i lažima.
Međutim, upozorio je da međunarodne rezolucije predstavljaju tek okvir, dok stvarna prevencija počinje u porodicama, džematima, školama i institucijama.
Prema njegovim riječima, svakodnevno obrazovanje, budnost i posvećenost očuvanju istine ključni su za sprečavanje ponavljanja prošlosti.
„Nemar i ravnodušnost su luksuz koji sebi više nikada ne smijemo dopustiti“, poručio je.
Upozorenje na institucionalno negiranje genocida
Reisul-ulema je upozorio na sve izraženije pokušaje negiranja genocida u Srebrenici i relativizacije sudski utvrđenih činjenica.
Kako je naveo, oni koji pokušavaju umanjiti zločin računaju na zamor javnosti i očekuju da će vremenom biti izbrisana jasna granica između žrtava i počinilaca.
„Srebrenica nas uči da zlo nikada ne miruje. Živimo u vremenu narastanja i institucionalnog negiranja zločina genocida“, kazao je Kavazović.
Naglasio je da roditelji, obrazovne ustanove i institucije imaju obavezu da mlađim generacijama prenesu istinu, ne kako bi ih učili mržnji, već kako bi ih pripremili da prepoznaju dehumanizaciju, nasilje i negiranje prije nego što bude kasno.
Briga o Srebrenici i budućnosti
Kavazović je poručio da genocid u Srebrenici obavezuje Bošnjake da odgovorno razmišljaju o budućnosti svog naroda i samog područja Srebrenice.
Naglasio je da prevencija genocida podrazumijeva jačanje institucija, ulaganje u obrazovanje, nauku i ekonomiju te stvaranje uslova za dostojanstven i siguran život stanovnika Srebrenice i okolnih mjesta.
Prema njegovim riječima, snaga zajednice i sposobnost da zaštiti pravo svojih članova na život predstavljaju najbolji način odvraćanja budućeg zla.
Pozvao je na jedinstvo, postojanost i zajedničko djelovanje, poručivši da Srebrenica mora biti trajna pouka o posljedicama slabosti, podjela i nespremnosti.
Prije džuma-namaza u džamijama širom Bosne i Hercegovine proučen je Jasin za žrtve genocida u Srebrenici, dok je nakon namaza organizovana sergija za pomoć povratničkim džematima.
