Krpelji: Šta napraviti ako ga nađete?
Krpelji su sastavni dio prirode a u proljetnim i ljetnim mjesecima, naročito prilikom boravka u šumama, parkovima i na livadama nije rijetkost da se zakače za kožu. Iako prisustvo krpelja ne znači automatski i bolest važno je znati kako ih pravilno ukloniti. Ljekari naglašavaju da nisu svi krpelji opasni, već samo oni koji su nosioci zaraznih bolesti.
U Bosni i Hercegovini kao i u regiji najčešće bolesti koje prenose krpelji su lajmska bolest i virusni meningoencefalitis dok se druge poput tularemije ili anaplazmoze pojavljuju znatno rjeđe i to u područjima koja imaju specifične prirodne uslove za razmnožavanje ovih insekata.
Više čitajte:
Proljeće je stiglo, a s njim i sezona krpelja: Kako se zaštititi i prepoznati opasnosti
Uprkos brojnim narodnim metodama koje se i dalje prenose poput paljenja krpelja, mazanja uljem ili gušenja vazelinom stručnjaci ističu da postoji samo jedan siguran način za njegovo uklanjanje. Potrebna je uska, špičasta pinceta koja može uhvatiti krpelja što bliže koži, a poželjno je imati pri ruci i alkohol za dezinfekciju.
Šta učiniti ako dođe do ugriza?
Krpelja treba uhvatiti što bliže koži i polako, bez uvrtanja, izvući pravolinijski. Ne preporučuje se mazanje krpelja uljem, alkoholom, lakom za nokte ili drugim sredstvima, jer to može izazvati njegovo povraćanje, čime se povećava rizik od prijenosa zaraze.
Nakon uklanjanja, mjesto ugriza treba dezinficirati, a narednih dana pratiti eventualne promjene na koži, poput crvenog prstena ili simptoma sličnih gripi.
Mjesto na kojem se krpelj zakačio prvo se očisti, a zatim se pincetom pažljivo zahvati njegov vrat. Povlači se ravnomjerno, bez naglih pokreta. Nakon što se odstrani, koža se ponovo očisti, kao i ruke osobe koja je to radila. Ako u koži ostane dio krpelja, može se pokušati izvaditi, ali čak i ako ostane, to ne mora izazvati dodatne komplikacije.
Ukoliko postoji mogućnost, izvađenog krpelja najbolje je sačuvati i odnijeti na analizu. Tada ljekar može procijeniti ima li potrebe za preventivnom terapijom antibioticima. Ako se odlučite sami riješiti krpelja, preporučuje se da ga stavite u alkohol, bacite u wc školjku, zapečatite u ljepljivu traku ili uništite upaljačem. Bitno je izbjegavati gnječenje rukama kako se ne bi došlo u kontakt sa sadržajem iznutra, koji može biti zarazan.
U danima nakon ugriza, savjetuje se obratiti pažnju na moguće znakove infekcije – povišenu temperaturu, drhtavicu, glavobolju, bolove u mišićima i pojavu osipa. Ukoliko se bilo šta od toga pojavi, preporučuje se kontakt sa ljekarom radi daljih uputa.
Postoji li preventiva nakon ugriza?
U zemljama gdje je lajmska bolest raširena, postoji mogućnost postekspozicijske profilakse (PEP) – davanja antibiotika odmah nakon što se otkrije ugriz krpelja, kako bi se spriječio razvoj infekcije.
Ova praksa se koristi kod osoba koje su bile izložene rizičnom ugrizu, a krpelj je bio zakačen duže od 24 sata.
U Bosni i Hercegovini ovakav pristup još nije u širokoj upotrebi, ali je važno da građani znaju da takva opcija postoji i da se o tome mogu posavjetovati s ljekarom, posebno ako borave u prirodi ili putuju u zemlje gdje su zarazne bolesti krpelja češće.
U novom izdanju emisije Zdravlje razgovaramo o tome gdje se krpelji najčešće kriju, kako ih prepoznati, kako ih sigurno ukloniti, ali i koje simptome ne smijemo ignorisati nakon ugriza.
Gošća emisije je dr. Ramiza Rujović, specijalistkinja porodične medicine, koja pojašnjava zašto su krpelji opasni, kome najviše prijete i kada je važno potražiti ljekarsku pomoć. Kroz konkretne primjere i savjete, dr. Rujović objašnjava i kako razlikovati bezazlene reakcije od onih koje zahtijevaju pažnju.
Emisiju gledajte na linku
