Ljekari hitne pomoći svakodnevno svjedoče kako se obične, naizgled bezopasne radnje mogu u trenu pretvoriti u situacije opasne po život. Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Američkim Državama se svake godine zabilježi više od 155 miliona posjeta hitnoj pomoći. Najčešći razlozi su respiratorne tegobe, bolovi u stomaku, problemi s mentalnim zdravljem te komplikacije povezane s trudnoćom i porodom, prenosi Parade.
Međutim, najčešći razlog posjeta hitnoj pomoći nisu bolesti, već povrede. I dok mnogi misle da su dovoljno oprezni – vežu sigurnosni pojas, ne stoje na vrhu ljestava i pridržavaju se ograde na stepenicama – nesreće se često dogode upravo u trenucima kada se osjećamo najsigurnije. Tada pažnja popušta, a rutinske radnje mogu završiti ozbiljnim povredama.
Postoji jedna uobičajena navika koja posebno zabrinjava ljekare hitne pomoći, jer može dovesti do teških, pa i po život opasnih posljedica. Ako ste ikada tokom vožnje podigli noge na armaturnu ploču kako biste se „udobnije smjestili“, vrijeme je da s tim prestanete. Ljekari upozoravaju da je ta navika izuzetno rizična.
„Puno vozim autoputevima Los Angelesa i naježim se svaki put kad vidim suvozača s nogama na armaturnoj ploči“, kaže dr. Solomon Behar, specijalista hitne pedijatrijske medicine iz Kalifornije. Objašnjava da u slučaju sudara sila zračnog jastuka i zamah tijela prema naprijed mogu izazvati lomove kostiju, iščašenja i teške povrede karlice, koljena ili kukova.
Slično upozorenje daje i dr. Jacob Snow, pedijatrijski ljekar hitne pomoći iz Las Vegasa: „Uvijek postoji rizik od nesreće, a vožnja s nogama na armaturnoj ploči taj rizik čini mnogo većim. Ako se automobil naglo zaustavi ili sudari, vaše noge mogu pretrpjeti prijelome, a u najgorem slučaju zračni jastuk ih može doslovno odbaciti prema licu.“ Takve povrede, dodaje on, mogu ostaviti trajna oštećenja, naročito ako dođe do loma kuka. „Kod djece to može utjecati na ploču rasta, što kasnije dovodi do ranog artritisa i potrebe za ugradnjom vještačkog kuka u mladosti“, ističe dr. Snow.
Stručnjaci savjetuju da suvozači i putnici uvijek drže noge na podu, a koljena blago savijena. „Taj položaj omogućava da sigurnosni pojas i zračni jastuci djeluju kako treba, ravnomjerno raspoređujući sile u slučaju sudara“, pojašnjava dr. Behar. Preporučuje i da se izbjegava sjedenje s prekriženim nogama, pretjerano spušteno sjedalo ili ležanje na boku. „Ti položaji mijenjaju način na koji se tijelo kreće tokom sudara i mogu povećati rizik od povreda kičme, karlice ili glave“, dodaje on.
Dr. Snow podsjeća i da djeca uvijek moraju biti u odgovarajućoj autosjedalici ili busteru, u zavisnosti od dobi i težine. „Nakon što prerastu buster, trebaju ostati na zadnjem sjedištu barem do trinaeste godine“, kaže on. Bez obzira na dob, svaki putnik mora biti pravilno vezan, jer sigurnosni pojas spašava živote.
Iako se vožnja automobilom često doživljava kao rutinska i sigurna, sitne navike mogu napraviti veliku razliku između bezazlene vožnje i posjete hitnoj pomoći. Zato, maknite noge s armaturne ploče, zavežite pojas i pogled fokusirajte na cestu. Sigurnost uvijek mora biti ispred udobnosti.
