Odrasli se u prosjeku prehlade dva do tri puta godišnje, najčešće u periodu od septembra do maja. Iako prehlada u većini slučajeva nije ozbiljna bolest, kod starijih osoba i onih s hroničnim oboljenjima može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Prema podacima Nacionalnog vijeća za starenje (National Council on Aging), imunološki sistem starijih ljudi više se ne bori protiv virusa jednako efikasno kao ranije, pa oporavak treba shvatiti ozbiljno.
Mnogi pri prvim simptomima posegnu za lijekovima ili se jednostavno povuku u krevet, ali ljekari upozoravaju na jednu čestu grešku koja može pogoršati stanje, naročito kod starijih – zaboravljanje hidracije.
Doktorica zdravstvene prakse i medicinska sestra Sandra Petersen ističe da je najveća greška ne unositi dovoljno tečnosti tokom bolesti.
“Hidracija održava sluznice vlažnim, što pomaže tijelu da zadrži i izbaci viruse”, objašnjava dr. Petersen za Parade. “Voda podržava imunološki sistem jer omogućava lakši prijenos hranljivih materija i kiseonika, reguliše tjelesnu temperaturu i pomaže u izbacivanju toksina putem bubrega.”
Dodaje da dehidracija može pojačati umor i glavobolje. Ljekarka Roopa Shah slaže se s tim i naglašava da dovoljna količina tečnosti održava vlažnost sluznica nosa, grla i pluća, čime se smanjuje rizik od dodatnih infekcija poput bronhitisa, sinusitisa ili upale pluća.
“Čak i blaga dehidracija može dovesti do mnogo težih ishoda kod starijih osoba”, upozorava dr. Shah. Stručnjaci objašnjavaju da su stariji ljudi posebno podložni dehidraciji, naročito ako imaju povraćanje ili proljev, jer se tada gube i elektroliti. “Neravnoteža elektrolita može izazvati slabost, dezorijentisanost, pa čak i potrebu za hospitalizacijom”, navodi dr. Petersen.
Stariji često ne osjećaju žeđ na isti način kao mlađi, pa im organizam može trebati tečnost i kada ne osjećaju potrebu za pićem. Osim toga, s godinama se smanjuje mišićna masa, a mišići prirodno skladište vodu, što znači da tijelo ima manju zalihu tečnosti.
Pojedini lijekovi, poput diuretika, dodatno povećavaju gubitak tečnosti. Dr. Petersen savjetuje da starije osobe dnevno unose šest do osam čaša vode, a tokom bolesti još jednu ili dvije više. Dr. Shah dodaje da se voda i biljni čajevi trebaju piti postepeno tokom dana, dok bi trebalo izbjegavati kofein i alkohol jer pospješuju dehidraciju.
Biljne čajeve, supe i bistre tečnosti ljekari preporučuju kao najbolji izbor, jer pomažu tijelu da se lakše oporavi i spriječe moguće komplikacije.
