Nakon višesatnih pregovora, sindikati, poslodavci i Vlada sjeli su za isti sto i postigli dogovor koji bi mogao odrediti primanja desetina hiljada zaposlenih.
Iako su cijene rasle, povećanje koje se najavljuje za 2026. godinu moglo bi biti simbolično. Odluka će se temeljiti na ranije utvrđenoj metodologiji iz 2022. godine, a konačni iznos bit će poznat nakon što Federalni zavod za statistiku dostavi sve potrebne podatke.
Rast cijena hrane, energenata i stanovanja već mjesecima nadmašuje rast plata, a radnici i dalje nemaju jasne platne razrede koji bi pratili inflaciju. Uprkos tome, minimalna plata u Federaciji BiH bit će povećana prema staroj metodologiji, koja podrazumijeva zbir 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
„Od Federalnog zavoda za statistiku mi imamo ovaj prvi parametar, ovi parametri odnose se na devet mjeseci, dakle, tekuće godine. Imamo rast potrošačkih cijena za prvih devet mjeseci, on iznosi 3,6%, nemamo još uvijek u službenom odgovoru od Federalnog zavoda za statistiku realan rast društvenog proizvoda biće koji će nam biti poslat 30.12. Međutim, za prvih šest mjeseci realan rast bruto društvenog proizvoda je 1,8%. Šta to u prevodu znači? Kada bismo za prvo polugodište godine zbrojili realan rast bruto društvenog proizvoda i rast potrošačkih cijena koje već imamo za devet mjeseci, dobili bismo broj 5,4, dijeljeno sa 2, odnosno 50%, to je 2,7%“, pojasnio je Toni Kraljević, ministar finansija FBiH.
Rast od 2,7 posto, u praksi, teško da može pratiti realne troškove života. Za većinu radnika to znači tek nekoliko desetaka maraka više, bez sistemskog rješenja i bez jasnih platnih razreda koji bi zaštitili one sa najnižim primanjima. To je prepoznao i Sindikat koji poručuje da povećanje minimalne plate samo po sebi nije dovoljno i da će naredni korak biti pokušaj da se prava radnika dodatno urede kroz novi kolektivni ugovor.
„Ono što jeste jako važno za nas je da ćemo mi kao Savez samostalnih sindikata u januaru predložiti opći kolektivni ugovor kojim ćemo definisati određena prava radnika na jedan kvalitetan i dobar način. Taj ugovor obuhvatit će pitanja toplog obroka i plata, od osnovnog i srednjeg, do višeg i visokog nivoa obrazovanja, da to bude na jednom nivou“, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Bez platnih razreda i jasnih pravila, svako povećanje minimalne plate povlači i niz problema u praksi, od pritiska na poslodavce do nezadovoljstva radnika koji ostaju tik iznad minimalca.
„Minimalna plata sa sobom podrazumijeva i usklađivanje ostalih plata, podrazumijeva povećanje prosječne plate, a na prosječnu platu svakako se izračunava sve ostalo“, govori Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
I dok se minimalna plata vraća na staru formulu, vlast istovremeno najavljuje povećanje dnevnica, mjere koja se ne odnosi na sve radnike, već prije svega na one koji su službeno na terenu.
„Na narednoj sjednici vlade već je upućen prijedlog od strane Ministarstva pravde, tako da očekujemo da od januara 2026. godine imamo novi maksimalni iznos dnevnica na području Federacije BiH. Na zadovoljstvo mnogih koji putuju, a imaju izvjet na niske dnevnice plan je dati prijedlog bio da se poveća sa 25 na 45 maraka“, rekao je Safudin Čengić, predsjednik ESV-a.
Dok se čeka konačna odluka o minimalnoj plati, ostaje pitanje može li povećanje od 2,7 posto uopšte odgovoriti na realan rast troškova života i hoće li najavljeni kolektivni ugovor donijeti sistemska rješenja ili tek još jedno privremeno smirivanje socijalnih tenzija.
