Minimalna plata u FBiH za 2027. godinu još nije utvrđena, a sindikalni priedlog da se kreće od 1.500 do 1.900 KM predstavlja zahtjev za pregovore, a ne iznos koji proizlazi iz važeće formule. Prema tom prijedlogu, radnici sa osnovnom školom imali bi najmanje 1.500 KM, a zaposleni s visokom stručnom spremom 1.900 KM. To bi u odnosu na sadašnjih 1.027 KM značilo povećanje od oko 46 do 85 posto.
Takav rast teško je povezati s dosadašnjim kretanjem ključnih ekonomskih pokazatelja. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, cijene u septembru 2026. bile su 5,7 posto više nego godinu ranije. Istovremeno, realni rast bruto domaćeg proizvoda Federacije iznosio je 1,9 posto u prvom i 2,5 posto u drugom tromjesečju. Ti podaci ne znače da će minimalna plata porasti upravo za određeni procenat, ali pokazuju razmjere razlike između dosadašnjeg rasta ekonomije i sindikalnog zahtjeva.
Šta propisuje važeća metodologija?
Zakon o radu propisuje da najnižu platu utvrđuje Vlada FBiH nakon konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem. Važeća uredba predviđa da se najniža plata za narednu godinu usklađuje prema podacima o rastu potrošačkih cijena i realnog bruto domaćeg proizvoda. U dosadašnjoj primjeni, oba pokazatelja učestvuju s po 50 posto u obračunu. Uredba također propisuje da najniža plata ne može biti manja od 55 posto prosječne neto plate u Federaciji za period od januara do septembra. To je zakonski donja granica, a ne automatska preporuka da plata mora dostići određeni iznos.
Za 2026. godinu minimalna plata utvrđena je na 1.027 KM, nakon što su podaci korišteni u obračunu pokazali rast potrošačkih cijena od 3,6 posto i realni rast BDP-a od 1,8 posto. Rezultat primjene formule bio je povećanje od 2,7 posto. Konačan iznos za 2027. zavisit će od zvaničnih podataka za period koji propisuje uredba, kao i od konsultacija Vlade, sindikata i poslodavaca.
Zato se na osnovu trenutno dostupnih podataka može govoriti samo o okvirnoj procjeni, a ne o konačnom iznosu. Ako se obračun kreće u rasponu od nekoliko procenata, minimalna plata bi mogla biti približno između 1.060 i 1.080 KM. To je ilustrativan raspon, a ne zvanična prognoza Vlade ili rezultat konačnog obračuna. Konačna računica može se napraviti tek kada budu dostupni svi propisani podaci.
Sindikalni zahtjev nije isto što i izračun
Sindikat ima pravo tražiti znatno veća primanja i kroz pregovore zagovarati promjenu sadašnjeg modela. Međutim, iznosi od 1.500 do 1.900 KM ne mogu se predstaviti kao redovno usklađivanje prema postojećoj formuli. U odnosu na sadašnju najnižu platu, riječ je o povećanjima od nekoliko stotina maraka, a ne o korekciji koja prati samo inflaciju i rast privrede.
Upravo tu se sindikat, čini se, malo zaletio s iznosima. Zahtjev može biti polazna tačka za pregovore, ali javnosti treba jasno reći da su ti iznosi politički i pregovarački cilj, a ne iznos koji je već potvrđen ekonomskim pokazateljima ili važećim obračunom.
Minimalac se ne određuje samo prema troškovima života
Rast troškova života ozbiljno pogađa radnike i razumljivo je da sindikati traže veće plate. Ipak, iznos minimalne plate ne može se utvrđivati samo prema potrošačkoj korpi ili željenom standardu. Odluka mora uzeti u obzir koliko privreda može podnijeti, koliko bi poslodavce koštao veći bruto iznos, kakvi su produktivnost i poslovni rezultati, te kakve bi posljedice povećanje moglo imati na cijene, zapošljavanje i isplatu plata.
Ako bi obavezni minimalac naglo porastao, trošak za poslodavca ne bi se zaustavio na iznosu koji radnik dobije na račun. Važno je razmotriti i doprinose i poreze, te da li bi se trošak prelio na cijene proizvoda i usluga ili ugrozio radna mjesta u djelatnostima s manjim prihodima. Zato se o povećanju razgovara između Vlade, sindikata i poslodavaca, a ne odlučuje se samo na osnovu želje jedne strane.
Različiti iznosi prema stručnoj spremi traže dodatno uređenje
Sindikalni prijedlog uključuje različite najniže iznose prema stepenu obrazovanja. Važeći model u FBiH propisuje jedinstvenu najnižu platu, dok se plate radnika određuju i kroz kolektivne ugovore, pravilnike o radu i ugovore o radu. Zakon povezuje vrijednost rada i s potrebnom stručnom spremom, odgovornošću, vještinama, uslovima rada i rezultatima, ali to samo po sebi ne znači da je sindikalna skala već dio važećeg sistema. Za njeno uvođenje trebalo bi urediti način primjene i uskladiti propise i kolektivne ugovore.
Za radnike bi veća primanja bila dobrodošla, ali pitanje nije samo koliko bi minimalna plata trebala iznositi, nego kako do tog iznosa doći bez stvaranja novih problema na tržištu rada. Prijedlog od 1.500 do 1.900 KM otvara raspravu o platama i vrijednosti rada, ali će stvarni iznos za 2027. zavisiti od zvanične formule, ekonomskih mogućnosti i dogovora socijalnih partnera.
