Njemačka planira da se do 2030. godine zaduži za 838 milijardi eura, odnosno oko 1,6 biliona KM, čime pravi veliki zaokret u odnosu na dugogodišnju politiku stroge kontrole javne potrošnje.
Glavni razlog za takav potez je povećanje izdvajanja za odbranu na nivo koji nije zabilježen još od perioda hladnog rata.
Vlada kancelara Friedricha Merza namjerava već naredne godine na finansijskim tržištima osigurati više od 200 milijardi eura, što je za 12,5 posto više nego ove godine, naveli su zvaničnici njemačkog Ministarstva finansija. Prema projekcijama u koje je uvid imao Financial Times, ukupno zaduženje Njemačke od 2027. do 2030. godine trebalo bi dostići 838 milijardi eura.
Ovakav plan predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnju njemačku politiku opreza prema zaduživanju, ali i u odnosu na fiskalnu disciplinu koju je godinama zastupala Merzova Kršćansko-demokratska unija. Njemačka je decenijama bila poznata po nastojanju da budžet drži uravnoteženim, posebno kroz politiku takozvane “crne nule”.
Najveći dio dodatnog zaduženja bit će usmjeren na finansiranje odbrane. Njemački odbrambeni budžet naredne godine trebao bi iznositi 109 milijardi eura, dok bi do 2030. godine mogao porasti na 183,6 milijardi eura. Berlin planira i nastavak vojne pomoći Ukrajini, za šta bi naredne godine trebalo biti izdvojeno 11,6 milijardi eura.
Zaokret prema većem ulaganju u vojsku povezuje se sa sve izraženijom zabrinutošću zbog Rusije, ali i neizvjesnošću u vezi s budućom vojnom ulogom Sjedinjenih Američkih Država u Evropi.
Nakon pobjede CDU-a na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, Berlin je izmijenio ustavnu kočnicu duga, kako bi se potrošnja za odbranu izuzela iz ranijih ograničenja. Time je Njemačkoj omogućeno znatno šire zaduživanje za vojne potrebe.
Pored ulaganja u odbranu, Merzova vlada i koalicioni partneri iz SPD-a uspostavili su poseban infrastrukturni fond vrijedan 500 milijardi eura. Tim novcem trebala bi se finansirati obnova mostova, cesta, željeznica, bolnica, škola i energetskih mreža.
Prema navodima zvaničnika Ministarstva finansija, Njemačka naredne godine planira prikupiti 55 milijardi eura za infrastrukturne investicije. Kao najveća ekonomija Evrope, Njemačka i dalje ima najviši kreditni rejting, što joj omogućava stabilnije troškove zaduživanja u odnosu na mnoge druge zemlje eurozone.
Ipak, novi planovi izazvali su brojne rasprave, uključujući i unutar samog CDU-a, koji je godinama zagovarao uravnotežen budžet. Ministar finansija Lars Klingbeil, koji je i kopredsjednik SPD-a, branio je zaokret u fiskalnoj politici porukom da se Njemačka ne može braniti od Vladimira Putina politikom “crne nule”.
Očekuje se da će Njemačka ove godine dostići izdvajanja za odbranu od 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda, dok bi cilj od 3,5 posto BDP-a trebao biti ostvaren od 2029. godine.
Kritičari, međutim, upozoravaju na rastuće troškove servisiranja duga. Prema projekcijama, kamate bi se gotovo udvostručile, sa 42 milijarde eura naredne godine na 81 milijardu eura do 2030. godine. Njemački industrijski lobi BDI ocijenio je ovakvo zaduživanje alarmantnim, posebno zbog sve većeg tereta kamata.
