Bolovanje u Njemačkoj moglo bi uskoro biti odobravano po znatno strožijim pravilima, nakon što je vladajuća koalicija CDU-a, CSU-a i SPD-a postigla dogovor o reformskom paketu koji bi trebao ojačati privredu i povećati efikasnost tržišta rada.
Jedna od najvažnijih najavljenih promjena odnosi se na obavezu dostavljanja ljekarske potvrde već od prvog dana bolesti. Prema trenutno važećim pravilima, radnici u Njemačkoj potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad moraju dostaviti od četvrtog dana bolovanja, iako poslodavci već sada imaju mogućnost da je zatraže ranije.
Planirano je i ukidanje mogućnosti otvaranja bolovanja telefonskim putem. Ova praksa uvedena je tokom pandemije koronavirusa kako bi se smanjili kontakti i rizik od širenja zaraze, a od kraja 2023. godine omogućavala je bolovanje do pet kalendarskih dana bez dolaska u ordinaciju, pod uslovom da je pacijent već poznat ljekaru i da nema teže simptome.
Nova pravila predviđaju i strožije postupanje prema ljekarima koji izdaju netačne potvrde o bolovanju. Najavljeno je pooštravanje primjene odredbi koje se odnose na lažne ljekarske potvrde, za šta su predviđene novčane kazne ili kazna zatvora do dvije godine.
Njemački kancelar Friedrich Merz reforme je obrazložio tvrdnjom da Njemačka bilježi prevelik broj dana bolovanja u poređenju s drugim državama. Prema njegovim riječima, cilj je smanjiti mogućnost zloupotreba, dok bi pojedine kompanije i dalje mogle kroz kolektivne ili individualne ugovore predvidjeti određene izuzetke.
Podaci zdravstvenih osiguravajućih fondova pokazuju da je prosječan broj dana bolovanja među osiguranicima AOK-a tokom 2025. godine iznosio 23,3 dana, što je nešto manje u odnosu na godinu ranije, kada je prosjek bio 23,9 dana. Iz fondova, ipak, upozoravaju da se značajan dio statistike odnosi na dugotrajna bolovanja, ali i da je elektronski sistem prijave omogućio preciznije evidentiranje slučajeva koji ranije nisu bili obuhvaćeni.
Najavljene izmjene izazvale su podijeljene reakcije. Poslodavci podržavaju strožija pravila, smatrajući da bi ona mogla smanjiti neopravdane izostanke i doprinijeti konkurentnosti njemačke privrede. Sindikati, s druge strane, upozoravaju da se radnici stavljaju pod opću sumnju i da bi obavezan odlazak ljekaru već prvog dana bolesti dodatno opteretio ordinacije porodične medicine.
Ministrica zdravstva Nina Warken podržala je ukidanje telefonskog bolovanja, navodeći da je ta mjera bila opravdana tokom pandemije, ali da za njen nastavak više ne postoje isti razlozi. Istakla je da će građanima i dalje biti dostupne digitalne zdravstvene usluge, uključujući videokonsultacije s ljekarima.
Ukoliko zakonske izmjene budu usvojene u Bundestagu, više od 45 miliona zaposlenih u Njemačkoj moglo bi se suočiti s jednom od najvećih promjena sistema bolovanja u posljednjih nekoliko godina.
