Piletina je već decenijama jedan od najčešćih izbora kada je u pitanju priprema mesa. Gotovo da ne postoji domaćinstvo koje makar jednom sedmično ne sprema neko jelo na bazi pilećeg mesa, bilo da se radi o supi, roštilju, pečenju ili brzom obroku. Razlog tome nije samo njen prijatan, blag ukus i jednostavna priprema, već i činjenica da je znatno pristupačnija u odnosu na druge vrste mesa poput junetine, teletine ili svinjetine.
Pored cijene, piletina se često preporučuje zbog svog nutritivnog sastava. Bogata je proteinima, sadrži nizak procenat masti naročito bijelo meso i izuzetno je lagana za varenje.
Zbog toga je idealna namirnica za sportiste, osobe koje vode računa o ishrani, ali i djecu i starije osobe. Visoka količina proteina pomaže tijelu u izgradnji i održavanju mišićne mase, a niskokalorični karakter čini je pogodnom za dijetalne režime i osobe koje žele da smanje unos kalorija.
Ipak, iako je piletina kao meso zdrava, sve češće se otvara pitanje da li su svi dijelovi pileta jednako preporučljivi za konzumaciju. Na ovo pitanje nedavno su pokušali odgovoriti kineski stručnjaci kroz jednu opsežnu studiju, koja je uključila i praktična iskustva profesionalnih kuhara i tehnologa hrane.
Koji dijelovi pileta mogu biti štetni?
Studija koja je nedavno objavljena u Kini, a prenijeli su brojni mediji, donosi zanimljiva, ali i upozoravajuća saznanja o dijelovima pileta koje bismo ipak trebali zaobilaziti.
Prva na listi je kožica. Iako mnogima neodoljivo hrskava kada se isprži, koža pileta se gotovo u potpunosti sastoji od masti. Osim toga, često sadrži i veliki broj bakterija koje ni termička obrada ne može uvijek u potpunosti eliminisati. Naime, kožica tokom života životinje dolazi u kontakt sa raznim nečistoćama i, ukoliko nije savršeno očišćena i skuhana, može predstavljati potencijalni rizik po zdravlje.
Drugi dio koji se ne preporučuje za jelo su pluća. Iako se rijetko nalaze u svakodnevnoj pripremi pilećeg mesa, postoje recepti i običaji u kojima se koristi gotovo čitava životinja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da pluća zadržavaju veliki broj mikroorganizama i parazita koji čak ni na visokim temperaturama ne bivaju u potpunosti uništeni. Njihova konzumacija može dovesti do različitih gastrointestinalnih tegoba, posebno kod ljudi sa osjetljivijim sistemom varenja.
Treći sporni dio je glava. Naizgled bezopasna i često korištena u pripremi supe ili čorbe, pileća glava se prema kineskim istraživanjima nalazi na spisku nepreporučenih dijelova jer u sebi može akumulirati štetne materije koje je životinja unijela tokom života, bilo hranom, vodom ili putem zagađene okoline. S obzirom na to da su živine često izložene različitim vrstama hemikalija i dodataka u stočnoj hrani, preporuka je da se ovaj dio u potpunosti izbjegava.
Šta ostaje kao siguran izbor?
I pored ovih upozorenja, ne treba izgubiti povjerenje u piletinu. Naprotiv, ako biramo provjerene izvore i pravilno je pripremamo, ovo meso i dalje ostaje jedna od najzdravijih opcija u ishrani.
Posebno se ističe bijelo meso, odnosno pileća prsa, koje je izuzetno bogato proteinima i siromašno mastima. Za razliku od tamnijih dijelova poput bataka ili krilaca, bijelo meso je nježnijeg okusa, manje kalorično i brže se priprema.
Pileća jetrica, iako nešto masnija, bogata su željezom i vitaminima, te mogu biti dobar dodatak prehrani ako se konzumiraju umjereno i uz dobru termičku obradu.
U konačnici, kao i kod svake namirnice, ključ je u umjerenosti i informisanosti. Bilo da piletinu pripremate u supi, pečete u rerni ili stavljate na roštilj, važno je da znate koje dijelove birate i kako ih spremate. Poznavanje porijekla mesa, higijenski uslovi i način pripreme sve to zajedno doprinosi zdravijem i sigurnijem obroku, kaže studija istraživanja.
Možda će vas zanimati i ovo:
Građani BiH uskoro bez dozvole neće moći preći granicu
