Hrvatska se sve više oslanja na strane radnike kako bi nadoknadila hronični nedostatak domaće radne snage, a podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da su u prvoj polovini ove godine najviše radnih dozvola dobili državljani Nepala i BiH.
Od januara do kraja juna izdano je ukupno 99.118 dozvola za boravak i rad. Najveći broj izdan je za potrebe sektora turizma i ugostiteljstva (35.558), zatim graditeljstva (28.352), industrije (12.416), prometa i veza (7.090), te trgovine (5.045).
Najbrojniji među stranim radnicima su državljani Nepala s 19.207 izdatih dozvola, a odmah iza njih slijede radnici iz BiH sa 18.117 dozvola. Slijede radnici iz Srbije (15.214), Filipina (9.286), Indije (9.060), Sjeverne Makedonije (7.640), te Kosova, Egipta, Uzbekistana i Bangladeša.
Prošle godine BiH je bila vodeća po broju radnika u Hrvatskoj – njih 38.100, dok je iz Nepala došlo 35.635 radnika, a iz Srbije 27.988. I tada je najviše dozvola izdano za sektor graditeljstva.
Hrvatska gospodarska komora ranije je istakla da porast potražnje za radnom snagom dolazi kao posljedica ekonomskog rasta, inflatornih kretanja i povećanja BDP-a. Sve to je uticalo i na kontinuiran rast plaća, uključujući primanja stranih i sezonskih radnika.
Na snazi je i novi Zakon o strancima, kojim je propisano da strani radnici ne smiju imati nižu plaću od domaćih radnika koji rade na istim ili sličnim pozicijama. Taj propis dodatno motivira dolazak radne snage iz inostranstva.
