Grčevi kod beba česta su pojava koja roditeljima može zadati mnogo brige, posebno tokom prvih mjeseci života. Iako se često poseže za kapima, čajevima i različitim preparatima, pregled istraživanja i zdravstvenih smjernica pokazuje da mnoge popularne metode nemaju dovoljno naučnih dokaza o djelotvornosti.
Prema podacima britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), grčevi pogađaju do tri od deset beba i najčešće spontano nestaju do trećeg ili četvrtog mjeseca. Istraživači su u časopisu BMJ Open uporedili dosadašnje preglede studija i nacionalne smjernice kako bi utvrdili koje metode zaista mogu pomoći.
Najviše dokaza pronađeno je za primjenu probiotika, posebno soja Lactobacillus reuteri. Istraživanja su pokazala da kod beba s grčevima mogu skratiti vrijeme plača za 25 do 65 minuta dnevno. Ipak, ovi rezultati uglavnom se odnose na dojene bebe, dok za one hranjene adaptiranim mlijekom nema dovoljno dokaza.
S druge strane, kapi protiv gasova koje sadrže simetikon nisu pokazale značajnu korist u smanjenju grčeva. Pojedina istraživanja ukazala su i na moguće negativne efekte, a nijedna od analiziranih nacionalnih smjernica ne preporučuje njihovu primjenu za ovu tegobu. Ni lijekovi za smanjenje želučane kiseline nisu se pokazali djelotvornim, dok su u jednom istraživanju kod beba koje su dobijale lansoprazol zabilježeni ozbiljniji neželjeni efekti, uglavnom infekcije disajnih puteva.
Oprez se preporučuje i kada je riječ o biljnim čajevima i preparatima. Čajevi od komorača i druge biljne mješavine nemaju čvrstu naučnu osnovu, a mogu utjecati i na količinu mlijeka koju beba unosi. NHS posebno upozorava na tradicionalni napitak „gripe water“, za koji nema naučnih dokaza da ublažava grčeve. Posebno je rizičan zvjezdasti anis, koji je kod pojedinih beba izazvao ozbiljne reakcije. Britanske smjernice ne preporučuju ni kapi s laktazom.
Iako ne liječi uzrok grčeva, nošenje bebe i fizički kontakt mogu pomoći u njenom smirivanju. Držanje u naručju, ljuljanje i blizina roditelja preporučuju se u smjernicama iz Velike Britanije i Irske. Istraživanje objavljeno 1986. godine u časopisu Pediatrics pokazalo je da su bebe koje su majke češće nosile tokom dana u šestoj sedmici života plakale 43 posto manje, a u večernjim satima upola manje. Međutim, budući da te bebe nisu imale grčeve, rezultati se odnose na uobičajeni plač, a ne na liječenje kolika.
Čvrsto povijanje nema preporuku američkih zdravstvenih smjernica jer može negativno utjecati na razvoj kukova. Bijeli šum, poput zvuka usisivača ili veš-mašine, nekim bebama može prijati, ali nema dovoljno dokaza da pouzdano djeluje kod svih.
Istraživanja su zabilježila i moguće koristi manualnih terapija, poput kiropraktike i osteopatije, uz smanjenje plača od 33 do 76 minuta dnevno. Ipak, studije su bile malobrojne i slabijeg kvaliteta, a zabilježeni su i rijetki ozbiljni neželjeni slučajevi. Dodatni razlog za oprez je činjenica da je pregled istraživanja većim dijelom finansirao jedan kiropraktički koledž.
Stručnjaci naglašavaju da je važno da roditelji dobiju odgovarajuće informacije i podršku te da se isključe drugi mogući zdravstveni problemi. Ljekaru se treba javiti ako beba povraća, ima proliv ili zatvor, slabo dobija na težini, ima povišenu temperaturu, odbija hranu ili izgleda bolesno.
Dugotrajan plač može biti iscrpljujući za roditelje, a osjećaj frustracije u takvim situacijama nije neuobičajen. Ako postane previše, bebu je sigurno spustiti u krevetić na pet do deset minuta i nakratko se udaljiti kako bi se roditelj smirio. Bebu nikada ne treba tresti.
