Suha koža zimi čest je problem koji se javlja čim temperature počnu padati, a grijanje u domovima i radnim prostorima postane svakodnevica. Zatezanje kože nakon umivanja, perutanje, crvenilo i neugodan svrbež samo su neki od simptoma koji mogu ukazivati na gubitak vlage. Iako mnogi posežu za dodatnim kremama i preparatima, dermatolozi upozoravaju da određene svakodnevne navike mogu dodatno pogoršati stanje kože.
Hladan vanjski zrak, vjetar i suh zrak u zagrijanim prostorijama stvaraju uslove u kojima koža lakše gubi vlagu. Njena prirodna zaštitna barijera tada može oslabiti, zbog čega postaje osjetljivija na iritacije. Prema preporukama Američke akademije za dermatologiju (AAD), pravilna njega tokom hladnih mjeseci ne mora biti komplikovana, ali zahtijeva promjenu nekoliko uobičajenih navika.
Suha koža zimi može biti posljedica previše tople vode
Jedna od najčešćih grešaka tokom hladnih dana jeste dugo tuširanje veoma toplom vodom. Iako takvo tuširanje pruža osjećaj ugode, visoka temperatura vode može ukloniti dio prirodnih masnoća koje štite površinu kože.
Dermatolozi američke klinike Cleveland Clinic preporučuju tuširanje mlakom vodom, u trajanju od pet do deset minuta. Posebno savjetuju izbjegavanje dugotrajnog izlaganja vrućoj vodi osobama koje već imaju problema sa suhoćom, svrbežom ili osjetljivom kožom.
Nakon tuširanja kožu je najbolje nježno osušiti tapkanjem peškirom, bez snažnog trljanja, a hidratantnu kremu nanijeti dok je još blago vlažna. Na taj način pomaže se zadržavanju vode u površinskim slojevima kože.
Čitajte i ovo Trik sa vazelinom koji je zaludio žene: Evo zašto je sada najtraženija krema na svijetu
Mirisni sapuni i agresivni preparati mogu dodatno isušiti kožu
Druga navika koja može pogoršati suhoću jeste korištenje proizvoda za čišćenje s jakim mirisima i sastojcima koji nadražuju kožu.
Gelovi za tuširanje, mirisni sapuni i pojedina sredstva za umivanje mogu ukloniti zaštitne masnoće s površine kože, naročito ako se koriste često. Kod osoba s osjetljivom kožom dodatni problem mogu predstavljati parfemi i određeni konzervansi u kozmetičkim proizvodima. Američka akademija za dermatologiju preporučuje blage preparate bez dodanih mirisa, posebno osobama koje imaju suhu ili nadraženu kožu.
Česta greška je i korištenje grubih pilinga kako bi se uklonile vidljive ljuskice. Međutim, prečesto uklanjanje površinskog sloja kože može dodatno narušiti njenu zaštitnu barijeru i pojačati crvenilo, peckanje i osjećaj zatezanja.
Nanošenje kreme samo jednom dnevno često nije dovoljno
Treća greška odnosi se na nepravilnu upotrebu hidratantnih krema. Mnogi ih nanose tek kada primijete izraženu suhoću, dok tokom ostatka dana zanemaruju njegu.
Dermatolozi savjetuju da se hidratantni preparati koriste redovno, posebno nakon tuširanja, umivanja i pranja ruku. Kod izražene suhoće preporučuju se gušće kreme i masti, koje bolje zadržavaju vlagu od laganih losiona.
Prilikom izbora proizvoda korisno je obratiti pažnju na sastojke poput ceramida, glicerina, hijaluronske kiseline i vazelina. Ceramidi pomažu u održavanju zaštitne barijere, dok glicerin i hijaluronska kiselina privlače vodu, a vazelin smanjuje njen gubitak.
Cijena proizvoda nije pouzdan pokazatelj njegove djelotvornosti. Jednostavna hidratantna krema bez parfema može biti prikladniji izbor od skupog kozmetičkog preparata s brojnim dodacima.
Pregrijane prostorije i suh zrak dodatno pogoršavaju stanje
Četvrta navika koja negativno utječe na kožu jeste boravak u pretjerano zagrijanim prostorijama s niskom vlažnošću zraka.
Tokom zime zrak u zatvorenim prostorima često postaje suh zbog grijanja. U takvim uslovima voda brže isparava s površine kože, što može izazvati osjećaj zatezanja, svrbež i perutanje.
Prema savjetima dermatologa Cleveland Clinic, održavanje relativne vlažnosti zraka između 30 i 50 posto može pomoći u smanjenju isušivanja kože. Ovlaživači zraka mogu biti korisni, naročito u spavaćim sobama, ali ih je potrebno redovno čistiti kako bi se spriječilo razmnožavanje mikroorganizama.
Pomoći može i redovno provjetravanje prostorija, uz praćenje vlažnosti zraka i izbjegavanje nepotrebnog pregrijavanja.
Suha koža zimi posebno je izražena na rukama, licu i usnama, jer su ti dijelovi tijela često izloženi hladnoći i promjenama temperature.
Čitajte i ovo Zanoktice nisu samo estetski problem: Zašto nastaju i kako ih se pravilno riješiti?
Zaboravljanje zaštite od sunca i hladnoće
Peta česta greška jeste uvjerenje da koži tokom zime nije potrebna zaštita od sunčevog zračenja.
Iako su dani kraći, ultraljubičasto zračenje prisutno je i tokom hladnih mjeseci. Snijeg dodatno odbija dio sunčevih zraka, zbog čega izloženost može biti izraženija tokom boravka na planinama i skijalištima.
Američka akademija za dermatologiju preporučuje korištenje proizvoda sa širokospektralnom zaštitom od sunca i faktorom SPF 30 ili višim na dijelovima kože koji su izloženi suncu.
Osim zaštite od UV zračenja, korisno je zaštititi kožu od hladnog vjetra i niskih temperatura. Rukavice, šalovi i odgovarajuća odjeća mogu smanjiti direktnu izloženost kože vremenskim uslovima.
Kada suha koža postaje razlog za posjetu dermatologu?
Povremena suhoća kože najčešće se može ublažiti promjenom svakodnevnih navika i redovnom upotrebom odgovarajućih hidratantnih preparata. Međutim, simptome koji traju duže vrijeme ili se pogoršavaju ne treba zanemarivati.
Ako se pojave izraženo crvenilo, uporan svrbež, bolne pukotine ili krvarenje, potrebno je potražiti savjet ljekara. Takve promjene ponekad mogu ukazivati na ekcem, kontaktni dermatitis ili druga kožna oboljenja koja zahtijevaju drugačiji pristup liječenju.
Dermatologinja Shilpi Khetarpal iz Cleveland Clinic upozorava da su crvenilo i svrbež, posebno kada ne prolaze uz uobičajenu njegu, mogući znakovi upalnih stanja kože zbog kojih je potrebno obaviti dermatološki pregled.
Osobe koje već imaju atopijski dermatitis ili druga hronična kožna oboljenja trebaju se pridržavati propisane terapije i savjeta dermatologa, jer hladni mjeseci kod njih mogu izazvati pogoršanje postojećih simptoma.
