Zanoktice su sitni komadići kože koji se odvajaju uz rub nokta, ali uprkos svojoj veličini mogu izazvati neugodan bol, crvenilo, pa čak i infekciju. Posebno su česte tokom jeseni i zime, kada hladan zrak, grijanje i često pranje ruku dodatno isušuju kožu. Iako mnogi imaju naviku da ih jednostavno otkinu ili odgrizu, dermatolozi upozoravaju da upravo takvi postupci mogu pretvoriti bezazlen problem u bolnu upalu.
Koža oko noktiju ima važnu zaštitnu funkciju, a kada postane suha i ispucala, lakše dolazi do njenog oštećenja. Prema objašnjenju stručnjaka američke klinike Cleveland Clinic, zanoktice najčešće nastaju kao posljedica kombinacije svakodnevnih navika i vanjskih utjecaja, a ne nužno zbog nekog ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Zašto nastaju zanoktice i ko ih najčešće ima?
Zanoktice nastaju kada se mali dio kože uz nokat isuši, ošteti i počne odvajati. Najčešće se pojavljuju na prstima ruku, posebno uz bočne rubove noktiju, gdje je koža svakodnevno izložena trenju i različitim iritacijama.
Jedan od glavnih uzroka jeste nedostatak vlage u koži. Tokom zime hladan vanjski zrak i suh zrak u zagrijanim prostorijama doprinose isušivanju, zbog čega koža oko noktiju postaje manje elastična i sklonija pucanju.
Često pranje ruku, korištenje dezinfekcijskih sredstava i agresivnih sapuna također mogu doprinijeti nastanku zanoktica. Posebno su izložene osobe koje svakodnevno rade s vodom i deterdžentima, poput ugostiteljskih radnika, frizera i osoba koje često obavljaju kućanske poslove.
Nepravilna manikura dodatni je faktor rizika. Grubo potiskivanje ili rezanje kožice oko noktiju može oštetiti zaštitnu barijeru i povećati mogućnost nastanka sitnih ranica.
Čitajte i ovo Kraći dani i raniji mrak mogu utjecati na raspoloženje: Kako ublažiti zimsku bezvoljnost?
Zašto zanoktice toliko bole iako su male?
Iako se često radi o vrlo malom oštećenju kože, bol može biti iznenađujuće izražen. Razlog je veliki broj nervnih završetaka u području prstiju i kože koja okružuje nokte.
Doktorica Neha Vyas, specijalistica porodične medicine iz Cleveland Clinic, objašnjava da čak i sitno pucanje kože u ovom području može izazvati intenzivan osjećaj bola.
Dodatni problem nastaje kada se odvojeni komadić kože zakači za odjeću, peškir ili neki predmet. Tada može doći do dubljeg oštećenja, krvarenja i stvaranja otvorene ranice.
Takva ranica predstavlja mogući ulaz za bakterije, naročito ako se zanoktica čupa prstima ili grize zubima.
Kako pravilno ukloniti zanoktice bez rizika od infekcije?
Najčešća greška koju ljudi prave jeste pokušaj da zanokticu uklone povlačenjem. Takav postupak može otkinuti i zdrav dio kože, izazvati krvarenje i povećati rizik od infekcije.
Stručnjaci Cleveland Clinic preporučuju da se ruke prvo temeljito operu sapunom i vodom. Prst se potom može nekoliko minuta držati u toploj vodi kako bi koža omekšala.
Nakon toga odvojeni komadić kože potrebno je pažljivo odrezati čistim i dezinficiranim makazicama ili grickalicom za nokte, što bliže mjestu na kojem se odvaja, bez zahvatanja zdrave kože.
Zanokticu ne treba povlačiti niti pokušavati ukloniti dubokim rezanjem. Nakon postupka korisno je nanijeti hidratantnu kremu ili zaštitnu mast, a ako je koža oštećena, područje se može zaštititi čistim flasterom.
Američka akademija za dermatologiju također savjetuje da se zanoktice ne grizu i ne čupaju, jer se tako povećava mogućnost nastanka infekcije.
Kada zanoktica može izazvati ozbiljniju upalu?
Problem nastaje kada bakterije kroz oštećenu kožu prodru u tkivo oko nokta. Tada se može razviti stanje poznato kao paronihija, odnosno upala kožnog nabora oko nokta.
Prema podacima Cleveland Clinic, akutna paronihija često se razvija tokom nekoliko sati ili dana. Najčešći simptomi su crvenilo, oticanje, osjetljivost i bol oko nokta, a u pojedinim slučajevima može se pojaviti i gnoj.
Ako je upala blaga, držanje zahvaćenog prsta u toploj vodi oko 15 minuta nekoliko puta dnevno može pomoći ublažavanju tegoba. Nakon toga područje treba temeljito osušiti.
Međutim, ako se bol i otok pojačavaju, pojavi se gnoj ili se stanje ne poboljšava nakon dan ili dva, potreban je ljekarski pregled. Ponekad je neophodno liječenje antibioticima ili medicinsko uklanjanje nakupljenog gnoja.
Poseban oprez potreban je osobama koje imaju dijabetes, poremećaje cirkulacije ili oslabljen imunološki sistem. Kod njih se zbog znakova infekcije treba ranije obratiti ljekaru.
Mogu li zanoktice ukazivati na nedostatak vitamina?
Pojava zanoktica često se povezuje s nedostatkom vitamina, posebno vitamina B kompleksa, ali takvo objašnjenje nije uvijek opravdano.
Najčešći uzroci odvajanja kože oko noktiju ipak su lokalno isušivanje, mehanička oštećenja i izloženost nadražujućim sredstvima. Sama pojava zanoktica nije pouzdan pokazatelj nedostatka određenog vitamina ili minerala.
Zbog toga uzimanje dodataka prehrani samo radi zanoktica, bez utvrđenog nedostatka hranjivih materija, nije neophodno niti predstavlja osnovni način liječenja.
Ako se uz stalno pucanje kože javljaju i druge promjene na noktima, poput izražene lomljivosti, promjene boje ili oblika, potrebno je posavjetovati se s ljekarom kako bi se utvrdio uzrok.
Kako spriječiti da se zanoktice stalno vraćaju?
Redovna njega kože oko noktiju jedan je od najjednostavnijih načina prevencije. Dermatolozi preporučuju nanošenje hidratantne kreme nakon pranja ruku, posebno tokom hladnijeg dijela godine.
Kreme koje sadrže glicerin, vazelin ili druge sastojke koji pomažu zadržavanju vlage mogu smanjiti isušivanje kože. Korisno je njegovati i područje neposredno uz nokat, a ne samo dlanove i nadlanice.
Prilikom pranja posuđa, čišćenja ili dužeg rada s vodom i hemijskim sredstvima preporučuje se korištenje zaštitnih rukavica.
Važno je izbjegavati grickanje noktiju, čupanje kožice i agresivne postupke tokom manikure. Kožica pri korijenu nokta ima zaštitnu ulogu i njeno potpuno uklanjanje može povećati rizik od infekcije.
Tokom zime korisno je nositi rukavice i prilikom boravka na otvorenom, jer hladnoća i vjetar dodatno isušuju osjetljivu kožu prstiju.
Ako se zanoktice učestalo pojavljuju uprkos redovnoj njezi, naročito ako su praćene upalom, bolom ili promjenama na noktima, dermatološki pregled može pomoći da se utvrdi postoji li neko drugo kožno oboljenje ili dugotrajna iritacija.
