Komitet za sprječavanje mučenja (CPT) objavio je izvještaj o posjeti Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine, u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost zbog teških navoda i optužbi o policijskom nasilju nad pritvorenicima, kao i zbog krajnje nehumanih uslova u pojedinim ustanovama socijalne zaštite u oba entiteta.
Posjeta je provedena od 2. do 13. septembra 2024. godine, a njen glavni cilj bio je sagledavanje načina postupanja prema lišenim slobode na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.
Izvještaj obuhvata stanje u policijskim agencijama, zatvorima, ustanovama socijalne zaštite, te tretman stranih državljana, uključujući migrante.
CPT navodi da je ponovo zaprimio velik broj vjerodostojnih tvrdnji o fizičkom zlostavljanju pritvorenih osoba od strane policijskih službenika. Prema tim navodima, zlostavljanje je uključivalo udarce rukama i nogama, šamaranje, korištenje pendreka, kao i udaranje cijevima vatrenog oružja. Kao najčešći počinioci identifikovani su pripadnici specijalnih jedinica kantonalnih policija Sarajeva i Tuzle, Žandarmerije Republike Srpske i Specijalne antiterorističke jedinice policije RS.
Komitet upozorava da su osobe uhapšene u akcijama protiv narkotika i organizovanog kriminala izložene posebnom riziku od teških povreda. Ministarstvima unutrašnjih poslova preporučeno je uvođenje politike nulte tolerancije prema torturi, obavezno audio-vizuelno snimanje saslušanja i jasnija pravila o upotrebi sile.
Iako je zabilježen pad broja zatvorenika, CPT zahtijeva hitno ukidanje prakse smještanja zatvorenika u tapacirane ćelije uz korištenje ludačkih košulja u Kazneno-popravnom zavodu Zenica. Ozbiljne primjedbe upućene su i na račun pritvorske jedinice u Tuzli, gdje su uslovi ispod minimalnih standarda zbog prenatrpanosti, slabe ventilacije, loše higijene i prisustva štetočina. Posebno se ukazuje na položaj ženskih zatvorenica, koje su često dugotrajno segregirane, uz preporuku uvođenja specijaliziranih medicinskih pregleda za žrtve rodno zasnovanog nasilja.
Najpotresniji dio izvještaja odnosi se na ustanove socijalne zaštite, naročito na paviljone IV i V u Višegradu, gdje su uslovi života opisani kao krajnje nehumani. Delegacija je zatekla štićenike gole ili u zaprljanoj posteljini natopljenoj urinom i fekalijama, uz nesnosan smrad, oronule objekte i polomljen namještaj. Izdvojen je i slučaj štićenice koja je godinama, danju i noću, bila vezana za krevet tekstilnim trakama, što je CPT ocijenio neprihvatljivim i zatražio hitno pronalaženje alternativnih rješenja.
Komitet upozorava da u ustanovama socijalne zaštite u BiH dominiraju segregacija i zanemarivanje, te da su osobe s invaliditetom i dalje izolovane u velikim institucijama, što ima ozbiljne depersonalizirajuće i štetne posljedice. U domovima Pazarić i Drin u Fojnici zabilježeni su i navodi o fizičkom i verbalnom zlostavljanju štićenika od strane njegovatelja. U svim posjećenim ustanovama, naročito u jedinicama za osobe s najtežim invaliditetom, evidentirani su loši materijalni uslovi, nedostatak osnovne higijene, privatnosti i adekvatne njege.
CPT ističe da je stanje dodatno pogoršano nedostatkom kvalifikovanog medicinskog i rehabilitacionog osoblja, uz jasne pokazatelje fizičkog i emocionalnog zanemarivanja. Posebno se kritikuje praksa oslanjanja na same štićenike za obavljanje poslova čišćenja, nadzora ili njege drugih korisnika, što se mora hitno prekinuti. Također se traži detaljnije zakonsko uređenje svih oblika sputavanja, uz jasne kriterije i zaštitne mehanizme, jer su uočeni brojni propusti, naročito u Pazariću i Višegradu.
Problematiziran je i nedostatak sudske kontrole prisilnog smještaja štićenika, što, prema CPT-u, nije u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava. Komitet poziva vlasti Republike Srpske da započnu, a vlasti Federacije BiH da intenziviraju proces deinstitucionalizacije, kroz razvoj modela stanovanja u zajednici.
U izvještaju se navodi da su u Pazariću i Višegradu pokrenuti disciplinski postupci protiv tri bolničara zbog nepostupanja u slučajevima samopovređivanja i prijavljenog zlostavljanja štićenika. Svi su sankcionisani, a u Pazariću su raskinuti i ugovori o radu, dok su krivične istrage u vrijeme posjete bile u toku.
CPT također navodi da je rad delegacije bio ozbiljno otežan u ustanovi „Hum“ u Sarajevu, gdje je direktor odbio omogućiti pristup jer posjeta nije bila unaprijed najavljena, kao i razgovore s maloljetnicima bez saglasnosti staratelja, zbog čega je posjeta prekinuta.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na migrante, navedeno je da je delegacija imala poteškoće s pristupom prostoru za zadržavanje u restriktivnoj zoni Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Posebno su alarmantni uslovi u prefabriciranom kontejneru, gdje su, prema navodima, majka i djeca bila zaključana tri dana bez ikakvih aktivnosti ili boravka na otvorenom. CPT smatra da su takvi uslovi potpuno neprihvatljivi, naročito za djecu, te traži hitnu zamjenu kontejnera adekvatnim objektom.
U Imigracijskom centru Lukavica zabilježeni su vjerodostojni navodi o teškom fizičkom zlostavljanju osobe s ozbiljnim mentalnim poremećajem od strane zaštitara. Delegacija je tu osobu zatekla u kritičnom stanju u samici, uz potrebu za hitnom psihijatrijskom pomoći. CPT zahtijeva unapređenje zdravstvene zaštite, posebno u segmentu mentalnog zdravlja, kao i strožu kontrolu prakse smještaja u samicu.
Na kraju izvještaja navedeno je da su vlasti Bosne i Hercegovine dostavile odgovore na preporuke CPT-a, ističući da su fokusirane na dodatnu obuku policijskih službenika, unapređenje sistema prijavljivanja zlostavljanja i jačanje preventivnog mehanizma unutar Institucije ombudsmana BiH.
