Trumpov mirovni prijedlog za Gazu postavljen je kao 20 do 21 tačka koje bi odmah zaustavile rat, uz razmjenu talaca i zatvorenika, postupno povlačenje izraelske vojske te prelaznu upravu za Pojas Gaze pod međunarodnim nadzorom, a uz uslov potpunog razoružanja Hamasa. Bijela kuća je objasnila da plan može stupiti na snagu odmah ako ga obje strane prihvate. Izrael, prema izjavama premijera Benjamina Netanyahua i izvještaju Al Jazeere, načelno je prihvatio prijedlog. Hamas tvrdi da je plan tek u razmatranju i da zvanično nije dobio potpunu verziju, dok su signali iz njegovih različitih centara moći neujednačeni.
Šta konkretno stoji u prijedlogu
U središtu su trenutni prekid vatre, puna razmjena talaca i zatvorenika, i fazno povlačenje izraelskih snaga prema standardima, prekretnicama i rokovima vezanim za demilitarizaciju. Predviđa se i zadržavanje sigurnosnog pojasa dok teritorij ne bude ocijenjen sigurnim od ponovne prijetnje, te uspostava prelazne administracije pod međunarodnim autoritetom. U pojedinim verzijama plana navodi se amnestija za članove Hamasa koji prihvate mir i mogućnost njihovog napuštanja Gaze ka trećim zemljama, što je dio šireg paketa političke tranzicije i obnove. Kritična slabost, na koju ukazuju analitičari, jeste izostanak jasnih garancija Palestincima i neprecizni rokovi za izraelsko povlačenje.
Ko prihvata, ko se ne izjašnjava
Netanyahu je javno poručio da je prijedlog prihvaćen s izraelske strane, iako se unutrašnje protivljenje desnice bilježi kao potencijalna prepreka provedbi. U arapskim prijestolnicama raste pritisak da Hamas pristane, uz želju da se plan precizira oko buduće uprave i regionalne sigurnosti. Hamasovi kanali šalju različite poruke, od otvorenosti za izmjene do oštrog odbijanja disarmiranja kao uslova, što odražava podjele između političkog rukovodstva van Gaze i vojnog krila u Gazi.
Rok koji je Trump dao
Trump je javno rekao da Hamas ima tri do četiri dana da odgovori, naglasivši da su izraelski i pojedini arapski lideri već pristali na konture prijedloga. Bijela kuća je potom poručila da će sam predsjednik odrediti tačno trajanje roka, što ostavlja prostor za političko manevrisanje. Kako je izjava data 30. septembra, prozor za odgovor praktično se zatvara do 3. ili 4. oktobra, a svako novo saopštenje iz Washingtona može taj okvir produžiti ili skratiti.
Gdje smo sada
Dok traju kontakti posrednika, Hamas formalno razmatra ponudu i traži izmjene, naročito oko razoružanja i modela uprave. Izrael nastavlja s operacijama i poručuje da je plan prihvaćen, ali bez jasnog kalendara implementacije i bez garancija o budućem statusu Gaze, uključujući pitanje sigurnosnog perimetra. Analize s Al Jazeere upozoravaju da bi nepreciznosti oko povlačenja, demilitarizacije i tranzicione vlasti mogle biti tačke na kojima se proces može zaglaviti. Istovremeno, Washington insistira da postoji široka podrška i da je plan, uz minimalne korekcije, provodiv ako Hamas pristane u najavljenom roku.
Šta plan znači u širem smislu
Trumpov mirovni prijedlog za Gazu pokušava spojiti vojno sigurnosne zahtjeve Izraela sa ubrzanom razmjenom talaca i početkom obnove, ali ostavlja otvorena pitanja palestinskih političkih prava i trajne arhitekture upravljanja. Dio ideja oko međunarodnog starateljstva i rekonstrukcije već je ranije kružio u političkim krugovima u Washingtonu, no bez konsenzusa među Palestincima i jasnih garancija teško je očekivati stabilan ishod.
