Upaljena klima tokom cijelog dana mnogima se čini kao siguran recept za visok račun za električnu energiju, ali ni često gašenje i ponovno uključivanje uređaja nije uvijek najisplativije rješenje.
Tokom vrelih ljetnih dana često se postavlja pitanje treba li klima-uređaj ostaviti da neprekidno održava temperaturu ili ga ugasiti čim prostorija postane dovoljno hladna. Stručnjaci ističu da odgovor zavisi od vrste uređaja, dužine odsustva iz doma, izolacije objekta, vanjske temperature i vlažnosti zraka.
Najracionalnije rješenje obično nije ni cjelodnevno hlađenje praznog stana, ni uključivanje i isključivanje klime svakih nekoliko desetina minuta. Mnogo je praktičnije podesiti odgovarajuću temperaturu i dozvoliti termostatu da sam reguliše rad uređaja.
Klime ne treba gasiti tokom kratkog izlaska
Ukoliko izlazite do prodavnice ili nećete biti kod kuće pola sata, gašenjem klima-uređaja teško ćete ostvariti značajniju uštedu. Prostor se za tako kratko vrijeme vjerovatno neće mnogo zagrijati, dok će uređaj nakon ponovnog uključivanja morati ponovo uspostaviti željenu temperaturu.
Situacija je drugačija kada stan ili kuća ostaju prazni veći dio dana. Ako nikoga neće biti šest, osam ili više sati, nema potrebe da klima održava jednako nisku temperaturu kao dok ukućani borave u prostoriji.
Umjesto potpunog gašenja, temperatura se može povećati za nekoliko stepeni. Ako prostor tokom boravka hladite na 24 ili 25 stepeni, prije odlaska je možete podesiti na 27 ili 28 stepeni. Na taj način uređaj neće raditi punim intenzitetom, ali se prostor neće ni potpuno zagrijati.
Inverterska klima drugačije reguliše potrošnju
Kod procjene potrošnje važno je znati da li se koristi klasični ili inverterski klima-uređaj. Klasični uređaji uglavnom rade punom snagom dok ne dostignu zadatu temperaturu, nakon čega se kompresor isključuje. Kada temperatura ponovo poraste, kompresor se ponovo pokreće.
Inverterska klima može prilagođavati snagu kompresora. Nakon što rashladi prostoriju, ona nastavlja raditi manjim intenzitetom i nadoknađuje samo toplotu koja ulazi kroz zidove, prozore i vrata.
Zbog toga upaljena klima sa inverter tehnologijom ne troši maksimalnu količinu električne energije tokom svakog sata rada. Kada dostigne zadatu temperaturu, njena potrošnja se smanjuje i prilagođava stvarnim potrebama prostorije.
To ipak ne znači da je ekonomično ostaviti klimu da cijeli dan održava veoma nisku temperaturu u praznom stanu. U slučaju višesatnog odsustva, razumnije je povećati temperaturu ili uključiti ekonomični režim rada.
Podešavanje na 16 stepeni neće brže ohladiti prostor
Jedna od čestih grešaka je podešavanje klima-uređaja na najnižu moguću temperaturu nakon povratka u zagrijan stan. Postavljanje na 16 stepeni neće učiniti da uređaj brže rashladi prostoriju nego kada je podešen na 24 stepena.
Klima će u oba slučaja raditi velikim intenzitetom dok se ne približi zadatoj vrijednosti. Prenisko podešavanje može samo dovesti do dužeg rada, veće potrošnje i pretjeranog hlađenja prostorije.
Ako želite temperaturu od 24 stepena, uređaj je najbolje odmah podesiti na tu vrijednost, bez spuštanja termostata na minimum.
Koliko se može uštedjeti promjenom temperature?
Američko ministarstvo energetike navodi da promjena podešavanja termostata za približno četiri do šest stepeni tokom osam sati dnevno u određenim uslovima može donijeti uštedu do deset posto na godišnjim troškovima grijanja i hlađenja.
Stvarna ušteda zavisi od kvaliteta izolacije, veličine prostorije, snage uređaja, vanjske temperature i navika ukućana. Stan u potkrovlju ili prostorija sa velikim prozorima okrenutim prema suncu zagrijavat će se brže od dobro izolovanog prostora u sredini zgrade.
Uređaj koji je pravilno dimenzionisan i koji više sati radi manjom snagom može potrošiti manje električne energije od preslabog uređaja koji kraće vrijeme neprekidno radi maksimalnim kapacitetom.
Vlažnost zraka mijenja način korištenja
Potpuno isključivanje klime nije uvijek najbolji izbor u toplim prostorima sa visokom vlažnošću. Dok radi, klima-uređaj ne smanjuje samo temperaturu nego iz zraka uklanja i dio vlage.
Dugotrajno gašenje u veoma toplom i vlažnom prostoru može povećati mogućnost nastanka kondenzacije i pojave plijesni. U takvim uslovima bolje je povećati zadatu temperaturu nego potpuno isključiti uređaj.
Potpuno gašenje ima više smisla tokom dužeg odsustva, pod uslovom da u prostoru nema kućnih ljubimaca, biljaka, zdravstveno osjetljivih osoba ili predmeta koji bi mogli biti oštećeni visokom temperaturom i vlagom.
Prljavi filter povećava račun za struju
Na potrošnju ne utiče samo odluka hoće li biti upaljena klima ili će uređaj povremeno biti ugašen. Zaprljan filter smanjuje protok zraka i otežava rashlađivanje, zbog čega klima mora raditi duže kako bi dostigla zadatu temperaturu.
Filtere je potrebno redovno čistiti, a uređaj servisirati u skladu sa preporukama proizvođača. Tokom rada klime prozori i vrata trebaju biti zatvoreni, dok spuštene roletne ili navučene zavjese na osunčanoj strani mogu usporiti zagrijavanje prostorije.
Tokom kratkog izlaska klimu nije potrebno gasiti. Za višesatno odsustvo temperaturu je bolje povećati za nekoliko stepeni ili uključiti štedljivi režim, dok često ručno paljenje i gašenje uređaja uglavnom ne donosi željenu uštedu.
