Održavanje dobre hidratacije tokom zimskih mjeseci često se zanemaruje, iako stručnjaci upozoravaju da je ona jednako važna, a u nekim slučajevima i važnija nego ljeti. Yadira Santiago Banuelos, klinička docentica i porodična ljekarka na Fakultetu za sestrinstvo Univerziteta Purdue, ističe da hidratacija ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kože, zglobova i imunološkog sistema kada temperature padnu.
– Kada smo iznutra dobro hidrirani, i koža je hidriranija, što pomaže kod suhoće. Hidratacija također pomaže u podmazivanju zglobova, što je posebno važno tokom fizičkih aktivnosti poput čišćenja snijega – pojasnila je Banuelos za Euronews.
Dovoljna količina tečnosti pomaže i jačanju imuniteta u periodu povećane učestalosti prehlada i gripe.
– Hidratacija doprinosi održavanju vlažnog sloja sluznice, koji predstavlja prvu liniju odbrane od virusa i bakterija tokom zime – dodala je.
Zašto se zimska dehidracija često ne prepoznaje
Prema riječima Banuelos, mnogi ljudi potcjenjuju rizik od dehidracije u hladnijem dijelu godine.
– Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa manje razmišljamo o tome pijemo li dovoljno vode – istakla je.
Dodatni problem je to što se osjećaj žeđi tokom zime smanjuje.
Receptori za žeđ mogu oslabiti i do 40 posto, što znači da osoba može već biti dehidrirana prije nego što uopće osjeti žeđ – upozorila je.
Hladno vrijeme utiče i na gubitak tečnosti na načine koji nisu uvijek očigledni. Suh zrak isušuje kožu, zimi se češće mokri, a znojenje i dalje postoji, iako je manje primjetno.
– I dalje se znojimo, ali to često ne primijetimo jer znoj u hladnim uslovima brže isparava – pojasnila je Banuelos.
Posljedice nedovoljne hidratacije
Dehidracija može uzrokovati različite tegobe, u zavisnosti od stepena. Najčešći simptomi su vrtoglavica, suha koža, ispucale usne, osjećaj slabosti, umor i poteškoće s koncentracijom.
Dugotrajna dehidracija može imati ozbiljnije posljedice.
– Može povećati rizik od težih zdravstvenih problema, uključujući poremećaje rada bubrega, zatajenje bubrega i veći rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca – upozorila je Banuelos.
Koliko vode je zapravo potrebno zimi
Često se spominje pravilo osam čaša vode dnevno, ali ono ne odgovara svima.
– Muškarcima je u prosjeku potrebno oko 13 čaša vode dnevno, što je približno tri litra – navela je Banuelos.
– Ženama je obično potrebno oko devet čaša, odnosno oko dvije litre vode dnevno.
Tokom trudnoće i dojenja potrebe za tečnošću se povećavaju, pa ženama u tim periodima može biti potrebna količina vode slična onoj koju trebaju muškarci.
