Više lijekova istovremeno za mnoge ljude s hroničnim bolestima dio je svakodnevice. Jedan za pritisak, drugi za srce, treći za želudac, uz analgetik kada zaboli, vitamine ili dodatak prehrani koji je preporučio prijatelj. Takav spisak nije neuobičajen, ali što terapija postaje duža i složenija, sve važnije postaje pitanje, ko u jednom trenutku vidi baš sve što pacijent uzima?
U susret Svjetskom danu farmaceuta, koji se obilježava 25. septembra, upravo je to pitanje u fokusu, kao i mogućnost da se znanje magistara farmacije snažnije koristi kako bi primjena terapije bila sigurnija i pravilnija.
Više lijekova ne znači nužno da je terapija pogrešna
Polipragmazija, odnosno korištenje više lijekova istovremeno, kod ljudi koji imaju više hroničnih bolesti može biti potpuno opravdana.
Problem nije nužno u broju lijekova, nego u situaciji kada se terapija posmatra kroz pojedinačne recepte, umjesto kao jedna cjelina.
To postaje posebno važno kada terapiju propisuje više ljekara, a pacijent uz to koristi lijekove bez recepta, vitamine, biljne preparate ili dodatke prehrani.
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, sigurnost kod polipragmazije izdvaja kao jedno od prioritetnih područja globalne inicijative „Lijekovi bez štete“. SZO naglašava da je potrebno uzeti u obzir sve što pacijent koristi, a ne samo lijekove koji su navedeni na receptu.
„Pacijenti često svaki lijek posmatraju zasebno, prema bolesti zbog koje im je propisan. Za sigurnost terapije važno je povremeno pogledati cijelu sliku. Farmaceut može prepoznati moguće interakcije, terapijsko dupliciranje, poteškoće s primjenom ili situaciju koja zahtijeva konsultaciju s ljekarom“, kaže Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Nije dovoljno samo provjeriti „slažu“ li se dva lijeka
Pregled kompletne terapije nije samo provjera mogu li se dva lijeka koristiti zajedno. Važno je i kako ih pacijent uzima, razumije li upute, preskače li terapiju zbog neželjenih reakcija ili koristi nešto što nije spomenuo ljekaru.
Sistematski pregled objavljen 2024. godine, koji je obuhvatio 50 studija farmaceutskih pregleda terapije, pokazao je da su bolji rezultati povezani sa saradnjom zdravstvenih profesionalaca, aktivnim uključivanjem pacijenta i praćenjem nakon pregleda terapije.
Kod pacijenata koji koriste više lijekova, upravo takav pogled na terapiju kao cjelinu može pomoći u uočavanju problema koji se ne vide kada se svaki recept posmatra zasebno.
Uloga farmaceuta već postoji, ali može biti bolje iskorištena
Važeći Zakon o apotekarskoj djelatnosti FBiH već prepoznaje ulogu farmaceuta u unapređenju farmakoterapije, praćenju i smanjivanju nuspojava, izbjegavanju interakcija i terapijskog dupliciranja te saradnji s ljekarima. Ipak, strukturirani pregled kompletne terapije nije posebno razvijen kao standardizirana farmaceutska usluga.
„Propisi su prepoznali dio stručne odgovornosti farmaceuta, ali savremena farmaceutska praksa otišla je dalje. Potrebno je jasnije definisati kliničke usluge koje farmaceut može pružati i način njihovog uključivanja u put pacijenta“, navodi Crnogorac.
Na potrebu za većim korištenjem stručnog znanja farmaceuta upućuje i ovogodišnja tema Svjetskog dana farmaceuta „Osnaživanje farmaceuta za zdraviju budućnost“.
Međunarodna farmaceutska federacija u fokus stavlja bolje korištenje kompetencija farmaceuta, njihovu snažniju integraciju u zdravstveni sistem i odgovarajuće vrednovanje farmaceutskih usluga.
„Kada farmaceut ima mogućnost da svoje znanje koristi u punom profesionalnom kapacitetu, korist se vidi tamo gdje je najvažnije, kod pacijenta. Cilj je sigurnija, razumljivija i bolje usklađena terapija“, ističe Crnogorac.
U vremenu u kojem sve više ljudi živi s više hroničnih bolesti i svakodnevno koristi više lijekova, nije važno samo ko je propisao svaki pojedinačni lijek. Važno je i ko može pogledati cijelu terapiju, povezati sve što pacijent koristi i prepoznati ono što bi moglo predstavljati problem. Upravo tu znanje farmaceuta može imati znatno veću ulogu nego što je danas sistemski prepoznata.
