Obrazovanje, prekvalifikacija i veća podrška pri pronalasku posla ključni su za bolji položaj Roma na tržištu rada. Iako postoje programi zapošljavanja i samozapošljavanja, predstavnici romske zajednice upozoravaju da je broj zaposlenih i dalje mali, a prepreke su i nedostatak kvalifikacija, ali i predrasude poslodavaca.
Zapošljavanje Roma i dalje izazov: Obrazovanje i podrška ključ do tržišta rada
Kako mlade Rome i Romkinje pripremiti za tržište rada i povezati ih sa poslodavcima, jedno je od pitanja otvorenih na Forumu za zapošljavanje. Iz Fondacije za obrazovanje Roma upozoravaju da su obrazovanje i zaposlenje neraskidivo povezani. Dok srednju školu pohađa oko 73 posto većinskog stanovništva, među Romima je taj procenat tek oko 23 posto.
„Mi u Fondaciji duboko vjerujemo da obrazovanje i zapošljavanje ne mogu funkcionisati jedno bez drugog, tako da naš rad i u Bosni i šire koncipiramo kroz ta dva mehanizma, podršku pri obrazovanju i zapošljavanju“, kazala je Marijana Rakić, glasnogovornica Fondacije za obrazovanje Roma.
U Udruženju Roma „Euro Rom“ kažu da se posljednjih godina bilježi određeni napredak i da Roma ima zaposlenih i u privatnom i u javnom sektoru, ali je taj broj još daleko od zadovoljavajućeg. Prema njihovim procjenama, oko 95 posto Roma u BiH nema stalna mjesečna primanja. Poseban problem su nedostatak kvalifikacija i još prisutne predrasude da Romi ne žele raditi.
„Moramo kontinuirano raditi prvenstveno na razbijanju predrasuda kod poslodavaca da Romi ne žele da rade, da neće da rade, da su lijeni, a s druge strane moramo edukovati i same Rome da sami traže posao“, rekao je Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Roma “Euro Rom” Tuzla.
Programi podrške postoje i kroz službe za zapošljavanje. Federalni zavod za zapošljavanje svake godine finansira zapošljavanje, samozapošljavanje i obuke nezaposlenih, među kojima su i pripadnici romske populacije. U prethodnoj godini tim programima bilo je obuhvaćeno oko 12 hiljada osoba, dok je kroz poseban program za Rome 2024. godine obuhvaćeno oko 30 korisnika.
„Sektor za aktivnu politiku zapošljavanja izrazito vodi računa o teško ranjivim kategorijama nezaposlenih osoba, sa posebnim fokusom na romsku populaciju, mlade osobe do 30 godina, nezaposlene žene i dugoročno nezaposlene osobe“, kaže Emir Spahalić, rukovodilac Odeljenja za realizaciju i praćenje programa sufinansiranja i zpošljavanja.
Da brojke iza sebe imaju stvarne životne priče pokazuje i primjer Adise Ahmetović iz Lukavca, studentice njemačkog jezika i književnosti. Ona želi završiti fakultet, pronaći posao u struci i biti samostalna. Upravo veza između obrazovanja, potreba tržišta rada i konkretnije podrške pri zapošljavanju ostaje jedan od ključnih koraka ka većem uključivanju Roma u svijet rada.
