Samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom iz Bosne i Hercegovine dobila su posao u Njemačkoj tokom 2025. godine, što predstavlja značajan pad u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema tim podacima, u 2024. godini uz posredstvo Agencije posao u Njemačkoj dobila su 223 radnika iz Bosne i Hercegovine.
Osim Njemačke, radnici iz BiH uz posredstvo Agencije mogu pronaći posao i u Sloveniji, ali je i u toj zemlji prošle godine zabilježen pad broja izdatih radnih dozvola.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je u Sloveniji tokom 2025. godine izdato 12.295 radnih dozvola radnicima iz Bosne i Hercegovine, dok je u 2024. godini taj broj iznosio 13.436.
„U 2025. godini u Sloveniji je izdato 12.295 radnih dozvola našim radnicima, dok je taj broj u 2024. godini iznosio 13.436 dozvola“, potvrdili su iz Agencije za „Nezavisne novine“.
Kada je riječ o odlasku u Njemačku, mogućnost zapošljavanja kroz ovaj program imaju medicinski radnici sa srednjom stručnom spremom, dok u Sloveniji postoji mnogo širi spektar zanimanja za koje poslodavci traže radnu snagu.
„U Sloveniju mogu otići svi profili radnika, ali najviše zahtjeva je za variocima, vozačima, zidarima, fasaderima i bravarima“, ističu iz Agencije.
Predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Goran Motika kaže da se ekonomska situacija u Evropskoj uniji mijenja i da to utiče na odluke radnika.
„Pritisci u vezi sa ratom u Ukrajini utiču na to da se i njihova ekonomija usporava, te plate ne rastu u određenom iznosu kao ranije“, rekao je Motika.
Dodaje da je to jedan od razloga zbog kojeg se medicinski radnici rjeđe odlučuju na odlazak u Njemačku.
„Ali kao jedan od razloga je sigurno što su plate medicinskim sestrama i tehničarima u Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 odsto, ali su i dalje veoma male“, kazao je Motika, dodajući da bi veće plate smanjile interes za odlazak u inostranstvo.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić ocijenio je da pad odlaska radnika može ukazivati i na promjene na evropskom tržištu rada.
„Ta tržišta više ne zahtijevaju i ne traže toliko radnika, što znači da je pad aktivnosti na tim tržištima. S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo i mi očekivati negativne posljedice“, naveo je Škrebić.
Ekonomista Igor Gavran ranije je također istakao da se smanjenje odlaska radnika iz Bosne i Hercegovine može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u Evropskoj uniji, rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već veliki broj građana iselio, zbog čega je sve manja populacija koja može otići na rad u inostranstvo.
