Iako kalendarski ima 31 dan kao i neki drugi mjeseci, januar mnogim ljudima djeluje znatno duži i iscrpljujući. Taj osjećaj nije slučajan, već je rezultat kombinacije psiholoških, društvenih i finansijskih faktora koji se upravo u ovom periodu preklapaju.
Nakon praznične euforije i opuštenog ritma kraja decembra, januar donosi nagli povratak svakodnevnim obavezama. Posao, škola i rutine počinju gotovo odjednom, bez prelaznog perioda, što kod mnogih izaziva osjećaj umora i pritiska već u prvim danima godine.
Psiholozi ističu da manjak praznika dodatno pojačava osjećaj sporog protoka vremena. Dok su prethodni mjeseci ispunjeni slobodnim danima, okupljanjima i iščekivanjem, januar prolazi bez većih događaja koji bi „prelomili“ vrijeme i dali osjećaj dinamike.
Finansijski pritisak je još jedan ključni razlog zašto januar djeluje beskonačno. Nakon povećane potrošnje u decembru, mnogi se suočavaju s praznim novčanicima, visokim računima i kreditnim obavezama. Kada se svakodnevno razmišlja o novcu i troškovima, vrijeme subjektivno sporije prolazi.
Na sve to dolaze i zimski uslovi. Kratki dani, manje sunčeve svjetlosti i hladno vrijeme utiču na raspoloženje i nivo energije, što dodatno pojačava osjećaj tromosti i produženog trajanja mjeseca.
Zbog svega toga januar mnogima nije samo prvi, već i „najduži“ mjesec u godini, period u kojem se traži strpljenje, prilagođavanje i polako hvata ritam za ostatak godine.
