Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine preporučila je Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH da poveća transparentnost rada Radne grupe koja bira sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije.
Preporuka je donesena nakon žalbe pravnog stručnjaka Haruna Išerića kojem nije bilo omogućeno prisustvo sjednici na kojoj su intervjuisani kandidati za sudiju.
Žalba zbog uskraćenog prisustva
Išerić je početkom februara obavijestio sekretara Predstavničkog doma, kabinet predsjedavajućeg i Komisiju za izbor i imenovanje da će prisustvovati sjednici Radne grupe zakazanoj za 11. februar. Međutim, dan ranije dobio je obavijest da mu prisustvo neće biti dozvoljeno jer ne postoji pravni osnov.
„Od 2008. godine nisu rađeni intervjui s kandidatima, a ovo je bila prilika da se prvi put u 15 godina prati kako izgleda proces izbora sudije Ustavnog suda. To je pitanje javnog interesa i transparentnosti“, izjavio je Išerić za Detektor, naglašavajući da je Parlament Federacije „paо na testu ustavnih obaveza“ koje je 2022. godine postavio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ombudsmani: odluka Radne grupe nema zakonsko uporište
Ombudsmani su ocijenili da u izjašnjenju Radne grupe nije jasno objašnjeno zbog čega je javnosti uskraćen pristup sjednici. Podsjetili su da Poslovnik Predstavničkog doma propisuje da rad Doma mora biti javan, te da i predstavnici medija imaju pravo pratiti rad radnih tijela.
„Izbor i imenovanje sudija u Ustavni sud BiH mora u određenoj mjeri uključivati javnost. Odluka Radne grupe nije imala zakonsko uporište i potrebno je pronaći balans između zaštite integriteta procesa i uključenosti javnosti“, navedeno je u odluci Ombudsmana, uz preporuku da Parlament uredi ovo pitanje.
Reakcije i najave izmjena
Predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH Dragan Mioković kazao je da će preporuke Ombudsmana proslijediti nadležnim radnim tijelima i insistirati da budu provedene.
„Odluka o izboru sudija donesena je 2005. godine i 20 godina nije mijenjana. Nedovoljno je precizna i ne osigurava potrebnu transparentnost“, rekao je Mioković. Dodao je da je klub zastupnika Naše stranke ranije predložio novu odluku, ali nije dobila većinu.
Kritike iz civilnog društva
Iz Transparency Internationala BiH navode da se ovakvi slučajevi ne dešavaju samo u Federaciji, već i na državnom nivou, gdje se javnost često bez osnova isključuje iz rada komisija.
„Ako postoje načela javnosti, onda ih treba poštovati, a ne proizvoljno primjenjivati“, ističe Ivana Korajlić, naglašavajući da su organizacije civilnog društva redovno isključene i iz radnih grupa koje rade na ključnim zakonima.
Ombudsmani smatraju da preporuke koje su sada uputili Parlamentu mogu biti prilika da se konačno uvede veći stepen transparentnosti u jedan od najvažnijih procesa u državi – izbor ustavnih sudija BiH.
