Tržište rada u BiH u krizi: Sve manje oglasa, a interes za posao nikad veći

Interes za posao sve veći

Posmatrajući ukupno tržište oglašavanja poslova u Bosni i Hercegovini, broj oglasa pao je za čak 24%, što ukazuje na osjetno smanjenu ponudu radnih mjesta. Iako je ponuda ograničenija, zanimanje za zaposlenje ostaje rekordno visoko.

Tržište rada u BiH posljednjih godina suočava se s brojnim promjenama i izazovima. Jedan od ključnih trendova je stalno povećana potražnja za radnicima u sektorima poput građevinarstva, proizvodnje, ugostiteljstva, zdravstva i IT industrije.

Veliki broj poslodavaca ističe problem nedostatka kvalificirane radne snage, dok istovremeno mnogi radnici odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim uvjetima i većim primanjima. Taj trend prisiljava domaće kompanije da nude veće plaće, dodatne beneficije i fleksibilnije radne uvjete.

Povećanje minimalne plate otežalo poslovanje

Ipak, početkom godine potražnja za radnicima počela je da opada. Poslodavci navode da je povećanje minimalne plaće otežalo poslovanje, što je dovelo i do otpuštanja dijela radnika.

Prema analizi portala MojPosao.ba, u prvih šest mjeseci 2025. objavljeno je 5.398 oglasa za ukupno 10.540 radnih pozicija. U odnosu na isto razdoblje 2024. broj oglasa smanjen je za 18%, a broj oglašenih radnih mjesta za 22%.

Iako je broj oglasa manji, potražnja za zaposlenjem ostaje visoka. Na objavljene pozicije pristiglo je 186.321 prijava, gotovo isto kao prošle godine, dok je prosječan broj prijava po poziciji porastao s 14 na 18, a broj pregleda oglasa povećan je za više od 20%.

Ovi podaci pokazuju da je zanimanje za posao veće nego ikad, dok je ponuda ograničena, ističe Amila Jažić, brend i marketinška menadžerica portala MojPosao.ba.

Posebno se povećala potražnja za trgovcima i prodajnim profilima, dok su administrativni radnici i konobari pali ispod top 10 najtraženijih zanimanja. Na listi su se prvi put našli bankarski službenici i operateri u kladionicama.

Kada je riječ o zapošljavanju stranaca, u 2024. udio stranih radnika u BiH iznosio je 0,7%. Vijeće ministara BiH odobrilo je 6.073 radne dozvole, od čega je najveći broj izdavan za novo zapošljavanje.

Odakle dolazi najviše zaposlenih stranih radnika?

Najviše stranaca dolazilo je iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša, s najvećim rastom kod državljana Indije, Nepala i Kine, dok je pad zabilježen kod Turske, Kuvajta i Sirije.

Tržište rada u BiH stoga pokazuje novu dinamiku – ponuda poslova se smanjuje, ali interes kandidata raste, što naglašava važnost fleksibilnosti poslodavaca i radnika u prilagođavanju promjenama.

pročitajte i ovo