Cyber sigurnosne prijetnje sve češće pogađaju institucije, medije i građane u Bosni i Hercegovini, a u novoj epizodi podcasta Sigurna zona razgovara se o tome koliko smo kao društvo svjesni tih opasnosti i šta znači izostanak nacionalnog tima za hitne računalne incidente. Gosti epizode su Aida Mahmutović i Enes Hodžić iz BIRN-a, koji objašnjavaju najčešće vrste napada, njihove posljedice i nivo spremnosti BiH da odgovori na ovakve izazove.

„Tim za borbu protiv cyber sigurnosnih prijetnji je zapravo jedan od najvećih nedostataka u BiH, samim tim teško je i reći koliko je digitalna pismenost građana izgrađena, zato što nemamo pravih pokazatelja i mjerila. Općenito, nedostajući podaci u ovoj oblasti zapravo su najveći nedostatak, jer mi zapravo i ne znamo protiv čega se borimo niti od čega se građani trebaju zaštititi. O svemu nam govore samo paušalni podaci“, ističe Enes Hodžić u razgovoru.
Sagovornici ističu da bez jasnog sistema i koordinisanog odgovora institucija na cyber sigurnosne prijetnje, građani ostaju nedovoljno informisani i nezaštićeni. Upravo taj nedostatak institucionalne podrške jedan je od ključnih razloga zašto se o posljedicama saznaje tek kada nastane veća šteta. Ipak, Bosna i Hercegovina je na putu da dobije svoj nacionalni tim za zaštitu.

„Na tome se godinama radi, bilo je pomaka, ali isto tako kako idemo jedan korak naprijed, valjda se desi da idemo dva koraka nazad. Istina je da smo se, za sada, dosta približili tome, međutim od pet mjesta pokušavaju još dva mjesta da se popune. Koliko mi imamo informacija jeste da se i prostor za taj tim odredio, međutim, gdje je tačno, kako kolokvijalno kažemo ‘zapelo’, nismo još uvijek sigurni“ – ističe Aida Mahmutović, projekt menadžerica BIRN Kosovo.
Sagovornici naglašavaju da odsustvo jasnog i funkcionalnog sistema ne znači da cyber napadi izostaju, već da se o njihovim posljedicama premalo zna. Upravo ta nedovoljna transparentnost i skrivanje informacija ostavljaju građane bez prave slike o tome kolike prijetnje zapravo postoje.
„Imamo sreću da smo malo tržište, pa nema mnogo napada, ali isto tako mislim da o dosta njih nismo informisani. Recimo, neke kompanije ili pojedinci će zbog srama sakriti stvarne posljedice onoga što se dešava i onoga čemu bismo mogli svjedočiti. Ja se, nažalost, bojim da su posljedice u BiH znatno veće i da tek kada dobijemo prave centre koji će moći to da mjere postat ćemo svjesni opasnosti“ – dodaje Hodžić.
U epizodi se govori i o tome koji su najznačajniji cyber incidenti u BiH, kakve prijetnje dolaze iz inostranstva i koliko je realna opasnost za kompromitaciju ličnih uređaja i kritične infrastrukture. Poseban akcenat stavljen je na to šta svaki građanin može učiniti kako bi zaštitio svoje podatke i online identitet, te koliko je važna edukacija o digitalnoj sigurnosti u svakodnevnom životu.