Nizak šećer u krvi, poznat kao hipoglikemija, može se javiti i kod osoba koje nemaju dijabetes, a u određenim situacijama može predstavljati ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu reakciju. Ljekari upozoravaju da vrijednosti šećera niže od 3,7 mmol/L mogu biti potencijalno opasne jer dovode do poremećaja u radu mozga i drugih organa, a u najtežim slučajevima i do kome ili smrti.
Hipoglikemija se često javlja kao posljedica prevelike doze insulina kod osoba koje se liječe od dijabetesa, ali i kod onih koji preskaču obroke, konzumiraju alkohol na prazan stomak ili su izloženi stresu i fizičkom naporu. Stručnjaci navode da se ovaj poremećaj može pojaviti i tokom trudnoće, nakon operacija želuca, te kod poremećaja probave i apsorpcije hranjivih materija.
Kada nivo šećera u krvi naglo opadne, tijelo reaguje pojačanim lučenjem hormona stresa, kortizola i adrenalina. Tada se mogu javiti simptomi malaksalosti, mučnine, preznojavanja, bljedila kože i poremećaja vida. Kod težih oblika hipoglikemije javljaju se i neurološki simptomi glavobolje, poremećaja govora, zbunjenosti, agresivnosti ili pospanosti.
U situacijama kada osoba osjeća slabost, ali je svjesna i može gutati, potrebno je odmah unijeti namirnice bogate jednostavnim šećerima. Stručnjaci preporučuju takozvano „pravilo 15/15“ – unijeti 15 grama jednostavnih ugljikohidrata, a zatim nakon 15 minuta ponovo izmjeriti nivo šećera u krvi. Ako je i dalje nizak, postupak se ponavlja dok se vrijednosti ne stabilizuju. To može biti nekoliko kocki šećera, čaša voćnog soka, kašičica meda ili komad čokolade.
Ako je pad šećera praćen gubitkom svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i ne pokušavati hranjenje. Ljekari u takvim slučajevima daju glukozu intravenozno ili glukagon kod pacijenata s dijabetesom.
Pad šećera u krvi nikada ne treba zanemariti. Ako se ovakvi napadi ponavljaju, javljaju bez poznatog uzroka ili su praćeni teškim simptomima, neophodno je potražiti savjet ljekara kako bi se utvrdio uzrok i spriječile ozbiljnije posljedice.
