Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, broj zaposlenih po prebivalištu osiguranika na dan 31. oktobra 2025. godine iznosio je 547.520, dok je u istom periodu prošle godine bio 551.291. U poređenju s oktobrom 2024. godine, evidentan je pad od 3.771 zaposlenog, što pokazuje zabrinjavajući trend smanjenja radnih mjesta u Federaciji BiH.
Slična situacija zabilježena je i na području Tuzlanskog kantona, gdje je 31. oktobra ove godine bilo zaposleno 104.372 radnika, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 105.970, što predstavlja smanjenje od 1.598 zaposlenih. Ovaj pad je dodatno značajan ako se uzme u obzir da je Tuzlanski kanton jedan od industrijski najrazvijenijih regiona Federacije.
Stručnjaci ističu da na ovakav trend utiče više međusobno povezanih faktora. Prije svega, dolazi do promjena u strukturi tržišta rada i potražnji za određenim vještinama. Posebno je vidljivo u sektoru trgovine, gdje je rast online i omnikanalne prodaje doveo do drugačije organizacije poslovanja i smanjenja potrebe za određenim profilima radnika.
Drugi značajan uzrok jeste kontinuirani odliv radne snage, posebno mladih ljudi, prema zemljama Evropske unije, gdje su plate i uslovi rada povoljniji. Emigracije stvaraju manjak kvalifikovanih radnika, što za posljedicu ima povećano opterećenje postojećih zaposlenih ili smanjenje broja radnih mjesta u firmama koje ne mogu osigurati stabilnu radnu snagu.
Na pad zaposlenosti uticali su i regulatorni i troškovni pritisci na poslodavce. Povećanje minimalne plate na 1.000 KM, iako usmjereno na poboljšanje životnog standarda radnika, u praksi je povećalo ukupne troškove rada. Kada se tome doda i zabrana rada nedjeljom, koja je u nekim sektorima, posebno u trgovini, smanjila broj raspoloživih radnih sati, pojedina preduzeća su bila primorana da optimiziraju broj zaposlenih.
Ekonomisti upozoravaju da bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, Federacija BiH mogla ući u period stagnacije tržišta rada, s ozbiljnim posljedicama po ekonomski rast i javne prihode. Potrebne su ciljane mjere za zadržavanje radne snage, rasterećenje poslodavaca i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama tržišta, kako bi se zaustavio negativan trend smanjenja zaposlenosti.
