Upravljanje tjelesnom težinom često izaziva dileme, ali većina stručnjaka slaže se oko jedne stvari, a to je da previše dodatog šećera doprinosi debljanju. Zbog toga se mnogi okreću umjetnim sladilima kao načinu da smanje unos kalorija, iako se već dugo vodi rasprava o tome koliko su takve zamjene zaista djelotvorne.
Prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je preporuku da se umjetna sladila ne koriste u svrhu kontrole težine. Međutim, nova studija evropskih istraživača, objavljena u časopisu Nature Metabolism, dovodi u pitanje tu preporuku i ukazuje na to da zamjene za šećer ipak mogu imati određenu ulogu u održavanju izgubljene težine, piše EatingWell.
Kako je studija izgledala
U istraživanju je učestvovala 341 odrasla osoba s prekomjernom težinom ili gojaznošću, kao i 38 djece čiji je indeks tjelesne mase bio iznad 85. percentila za njihov uzrast. Svi su prije početka redovno uzimali proizvode koji sadrže šećer. Studija je trajala godinu dana.
Tokom prva dva mjeseca odrasli su bili na dijeti s ograničenim brojem kalorija, dok je cilj kod djece bio zadržati postojeću težinu. Nakon toga, svi su nasumično podijeljeni u dvije grupe. Obje grupe dobile su smjernice za zdravu prehranu bez stroge kontrole kalorija, ali uz pravilo da unos dodatog šećera mora ostati ispod 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Jedina razlika između grupa bila je u tome što je jednoj bilo dopušteno koristiti proizvode s umjetnim sladilima, dok ih druga nije smjela konzumirati. Tokom godine istraživači su pratili promjene u težini, crijevnoj mikrobioti i faktorima rizika za dijabetes i bolesti srca.
Šta su rezultati pokazali
Nakon godinu dana obje grupe uspjele su zadržati težinu izgubljenu tokom početna dva mjeseca. Ipak, grupa koja je koristila umjetna sladila imala je u prosjeku 1,6 kilograma manje od grupe koja ih je izbjegavala. Razlika je statistički značajna, ali pitanje je koliko je zaista važna u svakodnevnom životu.
Uočene su i dodatne razlike
Grupa koja je koristila zaslađivače imala je zdraviji crijevni mikrobiom, s više korisnih bakterija koje proizvode SCFA kiseline, nakon šest mjeseci zabilježen je pad holesterola, a nakon godinu dana i nešto manji obim kukova. Ipak, dio poboljšanja u kardiovaskularnim parametrima primijećen u ranijoj fazi studije s vremenom je oslabio.
Ograničenja i potencijalni sukobi interesa
Uprkos zanimljivim rezultatima, studija ima ozbiljne nedostatke. Najmanje pet autora imalo je finansijske veze s kompanijama koje proizvode umjetna sladila, poput Nestléa i Unilevera, što otvara prostor za sumnju u potpunu objektivnost zaključaka.
Tu su i drugi problemi:
oko 40 posto učesnika odustalo je tokom studije, što umanjuje vjerodostojnost podataka, istraživači sumnjaju da su učesnici prijavljivali manji kalorijski unos nego što je stvarno bio, ključni biohemijski parametri crijevne mikrobiote nisu mjerili direktno, nego procjenjivali, što dodatno otežava tumačenje rezultata
Šta ovo znači u praksi
Smanjenje dodatog šećera na manje od 10 posto dnevnog kalorijskog unosa dokazano pomaže mršavljenju i boljem općem zdravlju. Ova studija nagovještava da umjetna sladila mogu dati blagu dodatnu korist, ali ograničenja studije i finansijski sukobi istraživača zahtijevaju oprez.
Preporuka WHO-a, koja ne podržava korištenje umjetnih zaslađivača za kontrolu težine, i dalje je na snazi. Oni koji žele smanjiti unos šećera mogu povremeno koristiti prirodne zaslađivače poput meda ili javorovog sirupa, ali u umjerenim količinama. Povremena konzumacija proizvoda s umjetnim sladilima vjerovatno nije štetna, ali njihova redovna upotreba možda i jeste.
Na kraju, osnovni pristup ostaje isti, a to je prehrana bazirana na cjelovitim i manje prerađenim namirnicama, uz umjeren unos kako dodatog šećera, tako i njegovih zamjena.
