Ako vam je prva jutarnja navika posegnuti za šoljicom vruće kafe čim otvorite oči, stručnjaci za san poručuju da bi možda vrijedilo razmisliti o promjeni te rutine. Prema riječima dr. Michaela Breusa, postoji idealan trenutak za unos kofeina, a to nije odmah nakon buđenja.
Gostujući u podcastu „The Diary of a CEO“, dr. Breus je govorio o tome da optimalno vrijeme za kafu dijelom zavisi od hronotipa, odnosno prirodnog ritma spavanja i budnosti svake osobe. Na pitanje da li je kofein prva tečnost koju unese ujutro, odgovorio je da to vjerovatno nije najbolji izbor, te objasnio zašto.
Tokom noći tijelo gubi tečnost. Samim disanjem možemo izgubiti i do litru vode, a organizam dodatno gubi tečnost znojenjem i mokrenjem. Britanska Nacionalna zdravstvena služba navodi da je pravilna hidratacija ključna za normalno funkcionisanje organizma. Zbog toga dr. Breus ističe da bi prva jutarnja navika trebala biti nadoknada izgubljene tečnosti, a ne kafa.
Kofein ima diuretski efekat, što znači da podstiče pojačano izlučivanje mokraće. Klinika Mayo navodi da je taj efekat blag, naročito kod osoba koje redovno konzumiraju kofein i s vremenom razviju određenu toleranciju. Ipak, dodatni gubitak tečnosti odmah nakon buđenja, kada je tijelo već blago dehidrirano, nije idealan.
Prema riječima dr. Breusa, najbolje vrijeme za prvu jutarnju kafu je otprilike 90 minuta nakon buđenja. U tom periodu prirodno rastu nivoi hormona adrenalina i kortizola, koji su zaduženi za razbuđivanje i povećanje budnosti. Ako se kofein unese dok su ti hormoni već povišeni, njegov efekat može biti slabiji i kraće trajati. Savjet je da se sačeka dok se njihov nivo blago ne smanji, kako bi kofein imao izraženiji i dugotrajniji učinak.
Umjesto kafe, preporučuje se da se u prvih sat i po nakon buđenja unese između 450 i 600 mililitara vode, što je otprilike tri do četiri čaše. Britanska fondacija za ishranu navodi da bi većina odraslih osoba trebala unositi šest do osam čaša tečnosti dnevno, uključujući vodu, kako bi ostala adekvatno hidrirana.
Kada je riječ o sigurnoj količini kofeina, Evropska agencija za sigurnost hrane ističe da je unos do 400 miligrama dnevno, što odgovara približno četiri šoljice kafe, općenito siguran za zdrave odrasle osobe. Prekoračenje te količine može dovesti do simptoma poput anksioznosti, poremećaja sna, ubrzanog rada srca i probavnih smetnji.
S druge strane, naglo smanjenje unosa kofeina kod osoba koje ga redovno konzumiraju može izazvati blaže simptome apstinencije, među kojima su glavobolja i umor.
Prema dr. Breusu, pravilno tempiranje prve jutarnje kafe, uz prethodnu hidrataciju, može doprinijeti većoj budnosti uz manju količinu kofeina, a sve se svodi na jednostavno čekanje tih prvih 90 minuta nakon buđenja.
