Femicid je po prvi put jasno definisan u Krivičnom zakonu Federacije BiH i upravo zbog toga femicid će biti ključni pravni okvir u slučaju Anisa Kalajdžića, koji će gotovo izvjesno postati prva osoba u FBiH procesuirana za rodno zasnovano ubistvo žene. Od augusta je na snazi izmijenjeni zakon koji donosi strožije i preciznije odredbe, čime se otvara nova faza u institucionalnom odnosu prema nasilju nad ženama.
Parlament FBiH je usvajanjem posebnog člana zakona propisao da se počinitelj femicida može kazniti zatvorom u trajanju od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom, a ta kategorija obuhvata kazne od 21 do 45 godina, što je najteža sankcija u domaćem zakonodavstvu. Tako je prvi put uspostavljen okvir koji jasno pokazuje koliko je društvo spremno da tretira zločine nad ženama kao pitanje najveće ozbiljnosti. Uz to, zakon precizira situacije u kojima se ubistvo može kvalifikovati kao femicid, kada je žrtva bila u ranjivom položaju, kada je prethodno trpjela nasilje, kada je postojao odnos zavisnosti ili potčinjenosti ili kada je zločin počinjen u kontekstu seksualnog nasilja.
Ostaje međutim otvoreno pitanje hoće li pravosuđe dosljedno koristiti nova ovlaštenja. Stroži zakon ima smisla samo ako kazne budu odražavale težinu djela, jer upravo najviše sankcije imaju moć poslati jasnu poruku da nasilje nad ženama više neće prolaziti kroz rupe u sistemu. U javnosti se već dugo upozorava da ubistva žena ne smiju biti prikazivana kao nesretni događaji ili posljedice svađa, nego kao djela koja proizlaze iz dugotrajnog obrasca dominacije i ignorisanog nasilja.
Sada je teret odgovornosti na pravosudnim institucijama. Svaki propust da se dosljedno primijeni zakon znači rizik da se tragične vijesti ponavljaju, jer sve češća ubistva žena u BiH pokazuju koliko je svaka neadekvatna reakcija pitanje života i smrti.
