Kiseli kupus bio je neizostavan dio zimske trpeze naših baka i djedova, a razlog za to mnogo je dublji od obične tradicije, jer kiseli kupus sadrži visoku koncentraciju vitamina C koji jača imunitet i čuva tijelo u najhladnijim mjesecima.
Već 100 grama ovog jela donosi oko dvadeset miligrama vitamina C, što je dovoljna podrška odbrambenom sistemu i prirodan način da se spriječi prerano starenje ćelija i tkiva.
Obogaćen raznim vitaminima
Kiseli kupus obogaćen je i vitaminima A, K i složenim vitaminima grupe B, pa se povezuje s prevencijom raznih gastrointestinalnih problema, uključujući čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.
Redovna konzumacija utiče na snižavanje holesterola u krvi, a zahvaljujući antioksidativnim svojstvima smatra se i zaštitom od nastanka malignih ćelija. Tartronska kiselina koju sadrži sprječava nakupljanje masnih naslaga, pa je zato dugo važila za saveznik u ishrani tokom zime.
Već se odavno govori da je kiseli kupus zdraviji od svježeg, jer proces fermentacije stvara korisne bakterije koje imaju blagotvoran učinak na probavu i imunitet.
Upravo zato je ova namirnica bila tako česta na jelovnicima starih domaćinstava, jer je nudila snagu, toplinu i otpornost u mjesecima kada je izbor hrane bio skroman.
Jednostavno pripremiti ovu salatu
Za domaći kiseli kupus najčešće se koristilo nekoliko jednostavnih sastojaka. Dvije glavice kupusa trebalo je sitno izrendati, a isto učiniti i sa šest većih šargarepa, pa sve zajedno izmiješati.
Na svaki kilogram povrća dodavalo se četrdeset grama soli, a smjesa se redala u plastično bure, sloj povrća pa sloj soli.
Zatim se sve prelilo vodom toliko da povrće ogrezne, pritisnulo poklopcem i kamenom kako bi se sleglo, pa ostavilo da fermentira. Nakon nekoliko dana trebalo je provjeriti površinu i ukloniti eventualnu pjenu.
Kada se kupus i šargarepa ukisele, dobije se salata koja je bila svakodnevni saveznik zdravlja naših predaka, jer malo šta pruža toliko koristi u zimskim mjesecima kao ovaj jednostavni, tradicionalni obrok.
