30 godina nakon Dejtona: Institucije kulture BiH i dalje u pravnom vakuumu

Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, institucije kulture od državnog značaja i dalje se nalaze u pravnom vakuumu, bez trajno riješenog statusa i stabilnog finansiranja. Iako je Dejton donio kraj rata i novo unutrašnje uređenje zemlje, oblast kulture ostala je bez jasnog zakonskog okvira, a taj problem traje do danas.

Direktorica Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Šejla Šehabović izjavila je za Fena da se institucije kulture i tri decenije nakon Dejtona nalaze u pravnom limbu, bez sigurnog izvora finansiranja i bez naznaka da će njihov status biti sistemski riješen.

„Trideset godina nakon Dejtona, institucije kulture od važnosti za Bosnu i Hercegovinu i dalje su u pravnom limbu, bez stalnog izvora finansiranja i bez ikakvih naznaka da će se njihovo postojanje pravno bolje urediti“, kazala je Šehabović.

Ona je istakla da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH trenutno svojim uposlenicima duguje pet mjesečnih plaća. Jedini nivo vlasti koji se obavezao na sufinansiranje osnovnih troškova rada muzeja je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, ali ni ta sredstva nisu u potpunosti dostupna.

„Polovinu sredstava za ovu godinu Kanton Sarajevo nije u mogućnosti isplatiti zbog nedostatka novca“, navela je Šehabović.

Posebno je naglasila problem javnih poziva, koji, kako kaže, dodatno otežavaju položaj zaposlenih u institucijama kulture.

„Nijedan drugi nivo vlasti u Bosni i Hercegovini ne dozvoljava da se, po uslovima javnih poziva, u bilo kojem obimu iz sredstava koja se dobiju isplate plaće radnicima. Čak i kada bismo osvojili znatno veća sredstva nego sada, mi iz njih ne smijemo isplatiti svoje radnike“, upozorila je.

Dodala je da trenutna finansijska situacija ozbiljno ugrožava rad muzeja, uprkos velikom interesovanju javnosti i bogatom programu.

„Da u našem muzeju ne radi nekoliko ljudi koji svoju egzistenciju i mir žrtvuju za buduće generacije, muzej bi davno bio zatvoren. Najviše žalim što je naša produkcija sjajna, što je muzej pun, što kod nas uče i rade generacije studenata-volontera, a da sve to ne doprinosi ni minimumu sigurnosti da ćemo moći opstati u narednoj godini“, kazala je Šehabović za Fenu.

pročitajte i ovo