Imunitet svakodnevno štiti organizam od infekcija i bolesti, ali način života ima veliku ulogu u tome koliko će imunološki sistem biti snažan i spreman da odgovori na različite izazove.
Iako se najčešće govori o vitaminima i dodacima prehrani, stručnjaci upozoravaju da imunitet mogu oslabiti i navike koje mnogi ponavljaju iz dana u dan, često nesvjesno.
Jedna od njih je previše vremena provedenog u zatvorenom prostoru. Boravak na dnevnom svjetlu važan je za stvaranje vitamina D, koji ima značajnu ulogu u regulaciji imunološkog sistema. Sunčeva svjetlost pomaže i održavanju prirodnog ritma spavanja i buđenja, što dodatno utječe na otpornost organizma.
Na imunitet snažno djeluje i stres. Povremena napetost je normalna, ali dugotrajan stres može poremetiti funkcionisanje organizma i povećati osjetljivost na bolesti. Šetnja, boravak na otvorenom, vođenje dnevnika, razgovor s bliskim osobama ili tehnike opuštanja mogu pomoći da se stres drži pod kontrolom.
Kasni obroci također mogu negativno utjecati na organizam. Jedenje neposredno prije spavanja može poremetiti metabolizam i ritam tijela, zbog čega se preporučuje da posljednji veći obrok bude nekoliko sati prije odlaska na spavanje.
Nedovoljan unos vode još je jedna navika koja se često zanemaruje. Dehidracija može otežati normalno funkcionisanje organizma i usporiti oporavak, zbog čega je važno redovno piti vodu tokom dana, posebno u periodima visokih temperatura ili povećane fizičke aktivnosti.
Imunitet može oslabiti i previše restriktivna prehrana. Osobe koje žele smršati često naglo smanjuju unos kalorija, ali takav pristup može dovesti do manjka važnih nutrijenata. Umjesto strogih dijeta, preporučuje se raznovrsna prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i namirnicama koje sadrže vitamin C.
Važnu ulogu ima i društveni život. Usamljenost i nedostatak kontakta s drugim ljudima mogu negativno djelovati na emocionalno stanje, ali i na opće zdravlje. Redovno druženje s porodicom i prijateljima ili uključivanje u aktivnosti zajednice može pomoći očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja.
Prerađena hrana jedan je od najčešćih neprijatelja dobrog imuniteta. Česta konzumacija industrijski obrađenih namirnica može potaknuti upalne procese u organizmu, zbog čega bi prednost trebalo dati cjelovitim namirnicama, svježem voću i povrću, mahunarkama, žitaricama i kvalitetnim izvorima proteina.
Na imunološki sistem može utjecati i pretjerana zabrinutost. Ako stalne brige ometaju svakodnevno funkcionisanje, važno je potražiti stručnu pomoć, jer dugotrajna anksioznost može iscrpiti organizam i utjecati na njegovo ukupno stanje.
Iako je fizička aktivnost važna za zdravlje, ni u tome ne treba pretjerivati. Preintenzivni treninzi bez dovoljno odmora mogu imati suprotan efekat i dodatno opteretiti organizam. Najbolji izbor su umjerena aktivnost, redovan san, oporavak i ravnoteža između kretanja i odmora.
Za jači imunitet najvažnije su svakodnevne navike, dovoljno sna, uravnotežena prehrana, redovna hidratacija, kretanje, boravak na otvorenom i smanjenje stresa.
