Alimentacioni fond u Bosni i Hercegovini trenutno nije pravo dostupno svakom djetetu čiji roditelj ne plaća sudski određeno izdržavanje.
Republika Srpska od jula primjenjuje Zakon o privremenom izdržavanju djece, kojim je omogućeno da novac djetetu privremeno isplaćuje Javni fond za dječiju zaštitu, a da Republika nakon toga dug naplaćuje od roditelja koji nije izvršavao svoju obavezu. Federacija BiH i Brčko distrikt nemaju takav funkcionalan mehanizam.
Razlika među sistemima za porodice može biti presudna. Dijete u Republici Srpskoj, nakon ispunjavanja zakonskih uslova, ne mora čekati da se završi naplata od dužnika. U Federaciji BiH i Brčko distriktu roditelj sa kojim dijete živi i dalje uglavnom mora pokretati izvršne postupke i pokušavati pronaći platu, račun ili imovinu iz koje će alimentacija biti naplaćena.
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine još od 2013. godine zagovaraju uspostavljanje alimentacionih fondova, ističući da je izdržavanje osnovno pravo djeteta i da nadležne institucije moraju osigurati sredstva kada roditelj ne izvršava svoju obavezu
Time je otvoreno pitanje zbog čega zaštita istog prava djeteta zavisi od mjesta njegovog prebivališta.
Broj razvoda veći nego prije dvije godine
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Federaciji BiH tokom 2024. godine razvedeno 1.844 braka. Godinu ranije razvedeno ih je 1.858, dok su u 2022. godini evidentirana 1.703 razvoda. Iako je između 2023. i 2024. zabilježen blag pad, broj razvoda je u odnosu na 2022. godinu veći za 141.
Iza dijela tih razvoda ostaju roditelji koji moraju urediti način stanovanja djeteta, kontakte sa drugim roditeljem i podjelu troškova njegovog odrastanja. Hrana, odjeća, školski pribor, prevoz, liječenje i druge potrebe ne mogu čekati da bivši partneri riješe međusobne sukobe ili da sudski postupak naplate bude završen.
Alimentacija zbog toga nije pomoć bivšem partneru. To je pravo djeteta i zakonska obaveza roditelja koji ne živi sa njim.
Kada presuda postoji, a novac ne dolazi
Porodični zakon Federacije BiH propisuje da će sud prilikom određivanja izdržavanja uzeti u obzir mogućnosti roditelja, ali i uzrast, školovanje i druge potrebe djeteta.
Sud posebno cijeni i svakodnevni rad i brigu roditelja sa kojim dijete živi. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti izdržavanja maloljetnog djeteta samo zato što nema formalno zaposlenje. Problem nastaje kada pravosnažna odluka ne dovede do redovne uplate.
Roditelj koji je dužan plaćati alimentaciju može raditi neprijavljeno, skrivati prihode, primati dio plate u gotovini ili nemati imovinu evidentiranu na svoje ime. Sudska odluka tada postoji, dug svakog mjeseca raste, ali novac koji je potreban djetetu ne dolazi.
Roditelj sa kojim dijete živi mora pokrenuti izvršni postupak, dostavljati podatke o dužniku i čekati da se pronađe račun, plata ili imovina iz koje je moguća naplata. Kada naplata nije uspješna, najveći teret i dalje snosi osoba koja svakodnevno brine o djetetu.
Čitajte i ovo Brakovi u BiH sve kraće traju: Gotovo polovina razvoda dolazi prije desete godišnjice
Alimentacioni fond postoji samo u Republici Srpskoj
Zakon o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske objavljen je 7. aprila 2026. godine u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a njegova primjena počela je 6. jula. Zahtjevi se podnose mjesno nadležnim poslovnicama Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Pravo je namijenjeno djetetu čiji roditelj ne plaća sudski određeno izdržavanje, plaća samo dio iznosa ili obavezu izvršava neredovno. Jedan od uslova je da je prethodno pokrenut izvršni postupak i doneseno rješenje o izvršenju. Iznos privremenog izdržavanja određen je u visini od 15 posto prosječne mjesečne neto plate u Republici Srpskoj isplaćene tokom prethodne godine, ali ne može biti veći od alimentacije utvrđene izvršnom ispravom.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj tokom 2025. godine iznosila je 1.528 KM, pa maksimalna mjesečna isplata u 2026. iznosi 229,20 KM. Ako je sud odredio alimentaciju od 150 KM, dijete može primati najviše taj iznos. Ako je obaveza utvrđena na 300 KM, privremena isplata može iznositi najviše 229,20 KM, dok dug roditelja za preostali dio ne nestaje.
Isplata iz javnih sredstava ne oslobađa roditelja obaveze. Nakon što Fond isplati privremeno izdržavanje, Republika Srpska preuzima položaj povjerioca i od dužnika potražuje isplaćeni novac, kamatu i troškove postupka. Da za ovakvim mehanizmom postoji potreba pokazali su i prvi dani primjene. U prvih 11 dana poslovnicama Fonda stiglo je 45 zahtjeva za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje djece.
Federacija BiH ima zakonsku odredbu, ali ne i funkcionalan fond
Porodični zakon Federacije BiH sadrži odredbu prema kojoj će sud, kada utvrdi da roditelji i druge osobe koje su dužne davati izdržavanje nisu u mogućnosti podmirivati potrebe djeteta, o tome obavijestiti organ starateljstva.
Organ starateljstva bi tada trebao osigurati sredstva za izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava Federacije. Ta odredba, međutim, nije uspostavila funkcionalan alimentacioni fond kojem bi se roditelj mogao obratiti nakon što alimentacija prestane dolaziti.
Nisu jasno uređeni poseban postupak podnošenja zahtjeva, institucija koja donosi rješenje, rok za isplatu, visina naknade ni način na koji bi Federacija preuzela naplatu duga od roditelja. Odredba se, osim toga, odnosi na situacije u kojima osobe obavezne na izdržavanje nisu u mogućnosti podmirivati potrebe djeteta. Problem alimentacionog fonda obuhvata i roditelje koji mogu plaćati, ali obavezu svjesno izbjegavaju.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u maju 2024. godine analiziralo drugi nacrt studije opravdanosti osnivanja Porodičnog fonda Federacije BiH. Posebna pažnja bila je posvećena problemu izbjegavanja alimentacije i zaštiti djeteta tokom trajanja sudskih postupaka.
Studijom je ponuđeno nekoliko mogućih modela naplate alimentacije, ali je tada saopćeno da će konačna odluka biti donesena nakon što nadležni organi dostave mišljenja o finalnom tekstu.
U javno dostupnim propisima do početka augusta 2026. godine nije objavljen poseban zakon kojim bi u Federaciji BiH bio uspostavljen alimentacioni fond sa jasno određenim uslovima, iznosima i postupkom isplate.
Stari podaci pokazuju da problem nije nov
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je, predstavljajući studiju o Porodičnom fondu, objavilo podatke Federalnog tužilaštva za period od 2010. do 2014. godine.
U tom periodu podnesene su 903 prijave zbog izbjegavanja izdržavanja, podignuto je 178 optužnica, potvrđeno njih 168, dok je doneseno 148 osuđujućih presuda.
Većina optuženih bili su muškarci, a 64 posto ih je bilo nezaposleno. Riječ je o podacima starijim od deset godina, ali novija jedinstvena evidencija o broju djece koja ne primaju dosuđenu alimentaciju nije javno predstavljena.
Bez takve evidencije nije moguće precizno utvrditi koliko bi djece u Federaciji BiH moglo koristiti alimentacioni fond niti koliko bi novca za njegov rad trebalo planirati u federalnom budžetu.
Brčko distrikt nema alimentacioni fond
Prema javno dostupnim propisima Brčko distrikta, ni u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nije uspostavljen poseban sistem privremenog izdržavanja djece po uzoru na Republiku Srpsku.
Prava i obaveze roditelja uređeni su Porodičnim zakonom, dok se novčana prava djece ostvaruju i kroz Zakon o dječijoj zaštiti. Među objavljenim propisima nije naveden poseban zakon o privremenom izdržavanju djece ili alimentacionom fondu.
Brčko distrikt je, međutim, od 1. maja 2026. godine uveo dječiji dodatak za svako dijete od rođenja do navršene 18. godine, bez obzira na imovinski i socijalni status porodice.
Osnovni iznos dječijeg dodatka je 50 KM. Za djecu iz porodica sa niskim primanjima te djecu rođenu kao dvojke, trojke, četvorke ili više djece iznosi 155 KM. Za djecu bez roditeljskog staranja, djecu samohranih roditelja, djecu sa poteškoćama u razvoju i još nekoliko posebno zaštićenih kategorija dodatak iznosi 230 KM.
Procijenjeno je da bi novo pravo moglo obuhvatiti oko 11.000 djece u Brčko distriktu. Dječiji dodatak ipak nije isto što i alimentacioni fond.
Dodatak se isplaćuje na osnovu propisa o dječijoj zaštiti i nije uslovljen time da drugi roditelj ne plaća alimentaciju. Brčko distrikt nakon isplate dječijeg dodatka ne preuzima dug roditelja niti od njega naplaćuje sredstva koja je isplatio djetetu.
Dječiji dodatak može ublažiti finansijski pritisak na jednoroditeljske porodice, ali ne zamjenjuje obavezu drugog roditelja i ne rješava problem neizvršene sudske odluke.
Čitajte i ovo Dječiji dodatak u FBiH uskoro isti kao u Njemačkoj
Alimentacioni fond nije socijalna pomoć roditelju
Jedno od najvažnijih pitanja budućeg modela u Federaciji BiH i Brčko distriktu jeste da li bi pravo na privremeno izdržavanje zavisilo od prihoda roditelja sa kojim dijete živi.
Alimentacija nije klasična socijalna pomoć. Pravo djeteta ne nastaje zato što je porodica siromašna, nego zato što je drugi roditelj zakonski dužan učestvovati u njegovom izdržavanju.
Kada bi pravo na isplatu zavisilo od primanja roditelja sa kojim dijete živi, zaposleni roditelj mogao bi ostati bez podrške iako sam plaća stanovanje, hranu, odjeću, obrazovanje i liječenje djeteta.
Alimentacioni fond također ne bi značio da država preuzima roditeljsku obavezu ili da dužnik više ne mora plaćati. Njegova svrha je da dijete ne čeka, dok država raspolaže većim mogućnostima za pronalaženje prihoda, računa i imovine roditelja koji izbjegava obavezu.
Tri sistema za isto pravo djeteta
Bosna i Hercegovina trenutno ima tri različita pristupa istom problemu. Republika Srpska ima zakon o privremenom izdržavanju i mehanizam kroz koji Fond isplaćuje novac djetetu, a Republika ga potražuje od dužnika.
Federacija BiH ima zakonsku odredbu o osiguravanju sredstava za izdržavanje u određenim situacijama i ranije izrađenu studiju o mogućem Porodičnom fondu, ali nema operativan sistem kojem se roditelji mogu obratiti kada alimentacija ne dolazi.
Brčko distrikt ima univerzalni dječiji dodatak i veće iznose za pojedine kategorije djece, ali nema alimentacioni fond koji bi preuzeo privremenu isplatu i naplatu duga.
Dok institucije u Federaciji BiH i Brčko distriktu ne urede ovu oblast, pravosnažna odluka o alimentaciji neće svakom djetetu u Bosni i Hercegovini pružati istu sigurnost. U jednom dijelu države dijete može dobiti privremenu isplatu, dok u druga dva sistema i dalje zavisi od uspjeha izvršnog postupka i mogućnosti roditelja sa kojim živi da sam vodi dugotrajnu borbu za novac koji pripada djetetu.
