Tržište dostave hrane i druge robe putem digitalnih platformi u Bosni i Hercegovini posljednjih godina se razvija, ali domaće institucije još uvijek nemaju precizne podatke o njegovoj ukupnoj vrijednosti, broju kompanija koje posluju u ovom sektoru niti o broju ljudi koji rade kao dostavljači.
Povlačenje Glova iz BiH, koji je 10. augusta prestao poslovati u zemlji, ponovo je otvorilo pitanje budućnosti ovog tržišta i uslova pod kojima posluju domaće i međunarodne platforme.
Međutim, odlazak jedne velike kompanije ne znači nužno da je tržište dostave u BiH neisplativo. Problem je što se njegov stvarni obim teško može utvrditi jer se platformska dostava u službenim statistikama ne vodi kao posebna kategorija.
Zvanične statistike ne izdvajaju dostavu putem aplikacija
Agencija za statistiku BiH navodi Feni da u važećoj Klasifikaciji djelatnosti BiH ne postoji posebna šifra za dostavu hrane i druge robe putem digitalnih platformi.
Kompanije koje posluju u ovom sektoru mogu biti registrovane pod različitim djelatnostima, između ostalog i kao pružaoci poštanskih i kurirskih usluga.
Šira oblast poštanskih i kurirskih djelatnosti bilježi značajan rast. Broj preduzeća i preduzetnika povećan je sa 17 u 2020. na 32 u 2024. godini. U istom periodu broj zaposlenih porastao je sa 6.772 na 8.106, dok je promet sa 230,4 miliona povećan na 386,4 miliona KM.
Ipak, ovi podaci ne pokazuju koliko se odnosi upravo na aplikacije za dostavu hrane i drugih proizvoda.
Ni broj dostavljača nije poznat
Sličan problem postoji i u Federaciji BiH. Porezna uprava FBiH nema mogućnost da sve poslovne subjekte koji se bave dostavom putem aplikacija izdvoji u posebnu grupu, jer dostava može biti samo jedan dio poslovanja određene kompanije.
Dodatni problem predstavlja način angažovanja dostavljača. Oni mogu raditi direktno za kompaniju, ali i preko partnerskih firmi i posrednika.
Zbog toga broj zaposlenih u samoj platformi ne pokazuje stvarni broj ljudi koji obavljaju dostave.
Podaci koje je Porezna uprava izdvojila za četiri konkretna porezna obveznika pokazuju da je broj njihovih zaposlenih varirao posljednjih godina. Na kraju juna ove godine imali su ukupno 114 zaposlenih, ali taj broj ne predstavlja ukupan broj dostavljača koji rade putem aplikacija u BiH.
Kontrole su, istovremeno, pokazale i određene nepravilnosti, među kojima su neprijavljeni radnici, neplaćeni porezi i doprinosi te neevidentiranje prometa.
Odlazak Glova mijenja odnos snaga
Glovo je iz Bosne i Hercegovine otišao 10. augusta, navodeći da je riječ o globalnoj odluci kompanije da ulaganja usmjeri prema tržištima s većim potencijalom rasta.
Njegov odlazak ostavlja veći prostor drugim platformama, ali istovremeno otvara pitanje konkurencije na domaćem tržištu.
Iz Konkurencijskog vijeća BiH upozoravaju da bez podataka o tržišnim udjelima Glova, Korpe i drugih kompanija nije moguće precizno procijeniti posljedice njegovog povlačenja.
Poseban izazov predstavljaju različiti modeli poslovanja platformi, uključujući ugovore s restoranima, način obračuna provizija i način na koji aplikacije određuju vidljivost pojedinih ponuđača.
Dostavljači između više različitih modela angažmana
Jedno od najvećih otvorenih pitanja odnosi se na status ljudi koji rade kao dostavljači.
Zakonodavstvo u BiH još uvijek nema posebnu kategoriju koja bi jasno uredila položaj platformskih radnika. Dostavljači se mogu angažovati putem posredničkih kompanija, ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova ili drugih modela.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Jasminka Gradaščević-Sijerčić za Fenu je ukazala na problem takvog sistema, ističući da dostavljači na ovaj način mogu ostati bez dijela prava koja imaju klasično zaposleni radnici.
Posebno je pitanje šta se događa kada platforma formalno nije poslodavac, ali u praksi određuje način rada dostavljača – od raspoređivanja narudžbi do ruta i načina ostvarivanja zarade.
U takvim situacijama moguće je pokušati dokazivati postojanje faktičkog radnog odnosa, ali bi dostavljač za to morao dokazati elemente kontrole i zavisnosti.
BiH još nema jedinstven okvir za platformski rad
Federalno ministarstvo trgovine navodi da postojeći propisi omogućavaju elektronsku trgovinu, ali da je razvoj digitalnog tržišta stvorio potrebu za dodatnim uređenjem.
Federalna vlada je u julu utvrdila Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, dok se izmjene u oblasti zaštite potrošača također nalaze u parlamentarnoj proceduri.
U Republici Srpskoj elektronske platforme su preciznije obuhvaćene trgovinskim zakonodavstvom, ali ni tamo rad dostavljača putem digitalnih platformi nije posebno uređen.
Istovremeno, Evropska unija je već donijela Direktivu 2024/2831 koja se bavi uslovima rada putem digitalnih platformi, uključujući utvrđivanje stvarnog radnog statusa i zaštitu osoba koje rade pod kontrolom platforme.
Bosna i Hercegovina tako ulazi u period u kojem će razvoj ovog sektora vjerovatno biti brži od donošenja propisa koji ga uređuju. Dok broj aplikacija, narudžbi i dostavljača raste, država još uvijek nema precizan odgovor na osnovno pitanje – koliko je tržište platformske dostave u BiH zapravo veliko.
