Penjanje uz stepenice možda je jedna od najjednostavnijih navika koju možemo uvesti u svakodnevicu, a novo istraživanje pokazuje da bi upravo takva kratka fizička aktivnost mogla imati značajan uticaj na zdravlje srca i dugovječnost.
Za više kretanja nisu uvijek potrebni teretana, posebna oprema niti sat vremena slobodnog vremena. Nekada je dovoljno preskočiti lift i krenuti stepenicama, posebno ako to postane dio svakodnevne rutine.
Velika sistematska analiza, objavljena 13. augusta u časopisu American Journal of Cardiovascular Drugs, obuhvatila je podatke iz devet ranijih studija sa ukupno više od 480.000 učesnika. Istraživači su analizirali povezanost korištenja stepenica sa rizikom od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti.
Rezultati su privukli pažnju jer su pokazali da je kod osoba koje su se penjale stepenicama rizik od smrti usljed kardiovaskularnih bolesti bio za oko 39 posto niži, dok je rizik od smrti od bilo kojeg uzroka bio manji za približno 24 posto u odnosu na osobe koje stepenice nisu redovno koristile. Penjanje je bilo povezano i sa manjim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i srčane insuficijencije.
U istraživanja su bili uključeni ljudi u dobi od 35 do 84 godine, među kojima su bili i zdravi ispitanici, ali i osobe koje su ranije imale određene probleme sa srcem i krvnim sudovima. U pojedinim analizama učesnici su praćeni godinama, što je istraživačima omogućilo da sagledaju dugoročnu povezanost svakodnevnog kretanja i zdravstvenih ishoda.
Ono što ovu vrstu aktivnosti čini posebno zanimljivom jeste činjenica da penjanje uz stepenice ne zahtijeva posebno izdvojeno vrijeme. Stepenice se nalaze u stambenim zgradama, na poslu, u tržnim centrima i javnim ustanovama, pa nekoliko kratkih uspona tokom dana može postati dio uobičajene rutine.
Ranije iastraživanja: Koristi od šest spratova
Ranija istraživanja koja su obuhvaćena novom analizom ukazivala su i na to da kratki periodi penjanja, ponavljani nekoliko puta sedmično, mogu biti povezani s boljom kardiorespiratornom kondicijom i povoljnijim vrijednostima masnoća u krvi. Jedna od većih studija sugerisala je da bi približno šest spratova dnevno moglo biti povezano s posebno izraženim koristima, ali istraživači naglašavaju da još nije moguće precizno odrediti idealan broj stepenica koji bi vrijedio za svakoga.
Važno je, međutim, pravilno razumjeti rezultate. Istraživanje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da samo penjanje uz stepenice direktno produžava život ili garantuje zaštitu od bolesti srca. Ljudi koji su fizički aktivniji često imaju i druge zdrave životne navike, što također može uticati na rezultate.
Ipak, nalazi se uklapaju u sve veći broj istraživanja koja ukazuju na to da i kratki periodi intenzivnijeg kretanja tokom dana mogu imati vrijednost. Za nekoga ko veći dio dana provodi sjedeći, odluka da nekoliko puta dnevno umjesto lifta koristi stepenice može biti mali, ali ostvariv način da poveća nivo fizičke aktivnosti.
Stepenice, naravno, nisu najbolji izbor za svakoga. Osobama koje imaju poteškoće s kretanjem ili probleme sa zglobovima ovakva aktivnost može predstavljati dodatno opterećenje, pa način i intenzitet fizičke aktivnosti treba prilagoditi vlastitim mogućnostima i zdravstvenom stanju.
