Zlato i srebro odnosno njihova cijena ponovo su porasle nakon što je slabljenje rasta cijena nafte ublažilo strahovanja investitora od dodatnih inflatornih pritisaka povezanih s energentima.
Zlato je ojačalo za 1,1 posto i dostiglo 4.308,80 dolara po unci, dok je cijena srebra porasla za 1,2 posto, na 63,97 dolara. U odnosu na isti period prošle godine srebro je skuplje gotovo 53 posto, dok je zlato zabilježilo rast veći od 18 posto.
Pozitivno raspoloženje na tržištu podstakle su informacije da Saudijska Arabija planira u narednim danima obnoviti približno polovinu kapaciteta naftovoda Istok–Zapad, dok bi puni kapacitet trebao biti vraćen u roku od šest sedmica. To je doprinijelo smirivanju cijena sirove nafte.
Dodatni signal tržištu bila je izjava američkog ministra energetike Chrisa Wrighta da je početkom sedmice kroz Hormuški moreuz prošlo oko 18 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata.
Ipak, daljnji rast cijena plemenitih metala mogao bi ograničiti potez američke Federalne rezerve, koja je povećala referentne kamatne stope za 25 baznih poena, na raspon od 3,75 do četiri posto. Riječ je o prvom povećanju kamata u posljednje tri godine, a iz Feda je signalizirano da bi do kraja godine moglo uslijediti još jedno povećanje.
Predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh upozorio je da inflacija i dalje ostaje povišena, dok su podaci za august pokazali snažniji rast bazne inflacije od očekivanog.
Više kamatne stope uglavnom predstavljaju pritisak na zlato i srebro, jer ovi metali ne donose kamatni prinos, pa ulaganje u njih postaje manje privlačno u odnosu na imovinu koja investitorima donosi kamatu.
