Suša u BiH sve je izraženiji problem, a povremeni pljuskovi nisu dovoljni da nadoknade višemjesečni nedostatak vode, upozorava klimatolog Bakir Krajinović, ukazujući na velike promjene u rasporedu i intenzitetu padavina.
Vremenske prilike tokom ove godine pokazale su velike oscilacije, od obilnih padavina i poplava u proljeće do gotovo presušenih potoka i izrazito niskih vodostaja krajem ljeta.
Krajinović objašnjava da problem nije samo u tome koliko kiše padne, nego i u načinu na koji padavine dolaze. Kada velika količina kiše padne u kratkom vremenu, voda brzo otiče, može izazvati poplave, ali ne uspijeva dovoljno prodrijeti u tlo i obnoviti podzemne rezerve.
Zbog toga ni obilniji pljusak nakon dugog sušnog perioda ne znači da je problem riješen.
Suša u BiH ostavlja posljedice i nakon prvih padavina
Posljedice suše često postaju vidljive sa zakašnjenjem. Nakon meteorološke suše, koja počinje nedostatkom padavina, slijedi hidrološka suša, kada padaju vodostaji rijeka, izvora i podzemnih voda. Takvo stanje može potrajati i nakon što se padavine vrate.
Podaci za ljeto 2026. dodatno pokazuju razmjere problema. Mostar i Bihać imali su najtoplije ljeto od početka mjerenja, dok su Sarajevo i Sanski Most zabilježili treće najtoplije ljeto u historiji mjerenja. Prosječne sezonske temperature bile su i do 3,4 stepena Celzijusa više od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine.
Posebno malo padavina zabilježeno je u augustu. U Gradačcu su pala svega tri litra kiše po kvadratnom metru, u Tuzli 6,3 litre, Mostaru 8,7, a Sarajevu 8,9 litara. Povremeni pljuskovi mogli su kratkotrajno povećati nivo pojedinih vodotoka, ali nisu bili dovoljni da nadoknade ranije nastali deficit.
Niski vodostaji pogađaju i poljoprivredu i energetiku
Dugotrajna suša u BiH ne utiče samo na raspoložive količine vode. Snižavanjem vodostaja raste temperatura vode, smanjuje se količina kisika, a vodeni ekosistemi gube dio sposobnosti prirodnog prečišćavanja.
Posljedice se istovremeno osjećaju u poljoprivredi, sistemima vodosnabdijevanja i proizvodnji električne energije.
Krajinović upozorava da upravljanje vodnim resursima mora biti prilagođeno klimatskim uslovima koji se mijenjaju. Među prioritetima navodi zaštitu izvorišta, smanjenje gubitaka u dotrajalim vodovodnim mrežama te očuvanje šuma, močvara i zemljišta kao prirodnih rezervoara vode.
„Ako planiramo samo prema klimatskim uslovima iz prošlosti, rizikujemo da infrastruktura naselja, saobraćajnica i poljoprivrede jednostavno ne bude spremna za ono što dolazi“, poručio je Krajinović.
