Birači iz dijaspore u znatno manjem broju registrovali su se za Opće izbore 2026. godine, pa će pravo glasa izvan Bosne i Hercegovine imati 48.078 građana, gotovo 22.000 manje nego na prethodnim općim izborima.
Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH, nakon okončanja žalbenog postupka za glasanje izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od tog broja, 45.457 glasat će putem pošte, dok se njih 2.621 opredijelilo za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Poređenje sa prethodnim općim izborima pokazuje koliko je pad izražen. Za izbore 2022. godine, nakon izmjena prvobitne odluke CIK-a, bilo je registrovano 69.979 birača izvan Bosne i Hercegovine. Ovoga puta ih je 21.901 manje, što predstavlja pad od nešto više od 31 posto.
Milionska dijaspora, desetine hiljada registrovanih birača
Broj registrovanih posebno dolazi do izražaja kada se uporedi s procjenama o veličini bh. iseljeništva. Prema podacima koje je objavio Radio Slobodna Evropa pozivajući se na procjene Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Međutim, ne postoji zvaničan podatak koliko njih ima državljanstvo BiH i pravo glasa.
Najveći interes tokom prijavljivanja zabilježen je u Njemačkoj. Do isteka roka CIK je evidentirao 11.572 prijave birača iz te zemlje. Slijedile su Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068.
Ipak, ni svih nešto više od 60.000 građana koji su otvorili nalog na portalu „e-Izbori“ nije završilo proces registracije. CIK je dio prijava odbio jer nisu ispunjavale propisane uslove, među kojima su bili neispravan ili nepotpun dokaz o adresi u inostranstvu, neusaglašen potpis, nepotpuna dokumentacija ili nevažeći dokaz o identitetu.
Zašto birači iz dijaspore sve manje glasaju?
Razlozi se ne mogu svesti samo na proceduru. Građani s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa navodili su gubitak interesa za politička dešavanja u BiH, razočaranje domaćom politikom i nedovoljnu informisanost o rokovima i načinu prijavljivanja.
Jedna od sagovornica RSE-a, koja deset godina živi u Njemačkoj, kazala je da nije ni znala da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar. Drugi sagovornici iz Švedske i Austrije govorili su da nakon nekoliko decenija života van BiH više ne prate dovoljno političke prilike u zemlji ili ne smatraju da trebaju odlučivati o životu ljudi koji u BiH svakodnevno žive.
Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“ smanjenje broja registrovanih birača povezuje s nezainteresovanošću za političku situaciju i razočaranjem političkim akterima. Ukazuje i na protok vremena od završetka rata, činjenicu da su brojne porodice izgradile život u drugim državama te da njihove mlađe generacije budućnost često vežu za zemlje u kojima su odrasle.
Većina će glasati poštom
Registracija za glasanje iz inostranstva odvijala se putem portala „e-Izbori“, a birači su mogli izabrati glasanje poštom ili, tamo gdje je to omogućeno, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine.
Konačan podatak od 48.078 birača nešto je veći od prvobitno utvrđenih 48.074, nakon što su završeni žalbeni postupci. CIK je naveo da su uložene 39 žalbe, od kojih su četiri uvažene.
Birači iz dijaspore tako će na Općim izborima 4. oktobra činiti relativno mali dio ukupnog biračkog tijela, uprkos velikom broju ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji danas žive širom Evrope i svijeta. Ovogodišnji podaci pritom pokazuju da se broj onih koji prolaze registraciju za glasanje izvan zemlje nastavlja smanjivati u odnosu na prethodne opće izbore.
