BiH u Schengenu prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji trenutno nije dio zvaničnog procesa, ali je mogućnost uključivanja zemalja Zapadnog Balkana u prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola ponovo otvorena kao jedna od ideja za približavanje regiona Evropskoj uniji.
Prijedlog je iznio Kristof Bender, zamjenik predsjednika Evropske inicijative za stabilnost, ESI, navodeći da bi Evropska unija zemljama Zapadnog Balkana mogla ponuditi jasan put prema Schengenu kao međukorak na njihovom evropskom putu. O toj ideji posljednjih dana izvještavaju i njemački mediji.
Članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi nije apsolutni preduslov za pripadnost Schengenskom prostoru. Od ukupno 29 država koje ga trenutno čine, njih četiri, Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, nisu članice EU, ali Schengenska pravila primjenjuju na osnovu posebnih sporazuma o pridruživanju.
To, međutim, ne znači da za Bosnu i Hercegovinu već postoji otvoren put za ulazak po istom modelu. Takav korak zahtijevao bi politički dogovor sa Evropskom unijom, kao i ispunjavanje zahtjevnih standarda koji se odnose na kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, policijsku saradnju, razmjenu podataka i borbu protiv organizovanog kriminala.
Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, država je napravila određene pomake u upravljanju granicom, uključujući usvajanje strategije integriranog upravljanja granicom za period od 2025. do 2029. godine i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom. Istovremeno, Granična policija BiH i dalje se suočava s nedostatkom kadra, a oko četvrtine radnih mjesta prema tom izvještaju nije bilo popunjeno.
Šta bi BiH u Schengenu značila za građane?
Najvidljivija promjena odnosila bi se na prelazak granice s Hrvatskom. Ukoliko bi BiH u Schengenu postala dio prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola, u redovnim okolnostima na toj granici više ne bi bilo sistematskih kontrola putnika kakve postoje danas.
Za veliki broj građana to bi značilo jednostavnija putovanja, manje čekanja na graničnim prijelazima i lakši promet ljudi i robe prema Hrvatskoj i ostatku Schengenskog prostora.
Takva promjena, međutim, ne bi automatski značila da bi državljani BiH dobili pravo da bez ograničenja rade ili trajno žive u zemljama Evropske unije. Schengen se prvenstveno odnosi na ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama i zajednička pravila upravljanja vanjskim granicama, dok su pravo na rad i dugoročni boravak uređeni drugim pravilima.
Bosna i Hercegovina već ima bezvizni režim za kratka putovanja u Schengenski prostor, ali se na njene državljane kao državljane zemlje koja nije članica Schengena primjenjuju pravila za ulazak i boravak do 90 dana u periodu od 180 dana. Od aprila 2026. na vanjskim granicama Schengena potpuno je operativan i Entry/Exit System, odnosno EES, koji elektronski evidentira ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU i Schengena koji dolaze na kratki boravak.
Ideja o BiH u Schengenu prije članstva u Evropskoj uniji zato za sada ostaje prijedlog o mogućem modelu dublje integracije Zapadnog Balkana. Njena realizacija zavisila bi i od ispunjavanja tehničkih i sigurnosnih kriterija i od političkog dogovora država Schengenskog prostora.
