Klimatski rizici za energetski sektor Bosne i Hercegovine mogu se detaljnije pratiti putem nove digitalne platforme Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, koja pokazuje kako bi vrućine, suše, obilne padavine i druge vremenske promjene mogle uticati na proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom u narednim decenijama. Platforma obuhvata i Bosnu i Hercegovinu, a projekcije se odnose na period približno do sredine ovog stoljeća.
Za običnog korisnika električne energije ovakve promjene mogu izgledati daleko, ali njihov uticaj je vrlo konkretan. Dugotrajne suše i nizak nivo rijeka mogu otežati rad hidroelektrana, visoke temperature opteretiti elektroenergetsku mrežu, dok ekstremne padavine i poplave predstavljaju rizik za elektrane, dalekovode i drugu infrastrukturu.
Nova OSCE platforma zato povezuje klimatski rizici za energetski sektor sa stvarnim energetskim sistemima. Na jednom mjestu moguće je posmatrati kako bi promjene temperature, količine padavina, sušni periodi, vjetar i sunčevo zračenje mogli uticati na različite izvore energije i buduću potrošnju struje.
Klimatski rizici za energetski sektor prate se do sredine stoljeća
Platforma koristi podatke visoke prostorne rezolucije i odabrani skup od 60 klimatskih pokazatelja. Njima se procjenjuju klimatski rizici za energetski sektor, uključujući hidroelektrane, termoelektrane, solarne elektrane, vjetroelektrane i prijenosnu mrežu.
Korisnici mogu približiti određena područja i vidjeti gdje bi rast temperature, suše ili obilnije padavine mogle stvoriti dodatne probleme. Platforma istovremeno prikazuje područja na kojima se u budućnosti može mijenjati potencijal za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra.
To je posebno važno za hidroenergiju. Kada tokom dužeg perioda nema dovoljno padavina i vodostaji rijeka opadnu, hidroelektrane raspolažu s manje vode za proizvodnju električne energije. S druge strane, visoke temperature tokom ljeta povećavaju korištenje klima uređaja, a time i potrošnju struje u vrijeme kada je mreža već dodatno opterećena.
Čitajte i ovo Svijet pred novom klimatskom realnošću: Više vrućina, gladi i nestašica vode
Zašto su ovi podaci važni za BiH?
Bosna i Hercegovina nalazi se među državama obuhvaćenim OSCE projektom koji se bavi prijetnjama klimatskih promjena za energetsku infrastrukturu. U projektu su u dijelu zapadnog Balkana obuhvaćene i Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Cilj ovakvih podataka nije predvidjeti hoće li određena elektrana imati problem tačno određene godine, nego pokazati gdje se dugoročno povećavaju rizici. To institucijama i kompanijama može pomoći da ranije planiraju ulaganja u mrežu, proizvodne objekte i zaštitu infrastrukture.
Prema OSCE-u, oko polovine zemalja uključenih u projekat podatke o klimatskim rizicima rijetko ili nikada ne koristi u dugoročnom planiranju energetskog sektora. Nova platforma osmišljena je upravo kako bi takvi podaci bili dostupniji ljudima koji odlučuju gdje će se graditi ili obnavljati energetska infrastruktura.
Čitajte i ovo Ekstremne vrućine mijenjaju ljeta: Tuzla sve češće broji opasne temperature
Vrućine ne utiču samo na proizvodnju nego i na potrošnju struje
Jedna od mogućnosti platforme jeste i procjena buduće potražnje za električnom energijom. Toplija ljeta mogu značiti veću upotrebu uređaja za hlađenje, pa elektroenergetski sistem mora biti spreman ne samo na promjene u proizvodnji nego i na veću potrošnju u određenim periodima.
OSCE navodi da su tokom posljednjih toplotnih talasa i sušnih perioda elektrane, elektroenergetske mreže i hidroenergetski sistemi već bili izloženi problemima zbog ekstremnih temperatura, niskih vodostaja i nepredvidivih vremenskih prilika. Upravo takve promjene platforma pokušava pretvoriti u podatke koji se mogu koristiti pri planiranju.
Klimatski rizici za energetski sektor tako više nisu samo pitanje dugoročnih klimatskih procjena. Podaci o temperaturama, vodi, padavinama, vjetru i sunčevom zračenju mogu pokazati gdje će postojeća infrastruktura biti pod većim pritiskom, ali i gdje bi se mogli stvoriti bolji uslovi za korištenje solarne energije i energije vjetra.
Platforma je razvijena u okviru OSCE-ovog projekta koji se bavi ublažavanjem prijetnji klimatskih promjena kritičnoj energetskoj infrastrukturi. Aktuelna faza projekta realizovana je tokom 2025. i 2026. godine, a OSCE najavljuje da će platforma u naredne dvije godine biti proširena dodatnim analizama rizika za energetske sisteme.
