Ekstremne vrućine više nisu rijetka pojava koja se pamti samo po jednom ili dva dana velikih temperatura, nego sve češće postaju periodi koji traju danima, iscrpljuju organizam, opterećuju svakodnevni život i mijenjaju način na koji građani planiraju ljeto.
Ono što se nekada smatralo “pravim ljetom” danas sve češće prelazi u vremenski ekstrem. Dani sa temperaturom iznad 30 stepeni postali su uobičajeni, vrijednosti od 35 stepeni više ne iznenađuju, a temperature koje se približavaju 40 stepeni sve češće se spominju u prognozama, upozorenjima i klimatološkim izvještajima.
Razlog nije samo u tome što je jedan dan topliji od drugog. Klima se mijenja tako da se prosječne temperature pomjeraju prema višim vrijednostima. Kada je atmosfera već toplija, svaki novi prodor vrelog zraka lakše preraste u ekstrem. Jednostavnije rečeno, ako se nekada za temperaturni rekord moralo poklopiti više nepovoljnih okolnosti, danas se takve situacije dešavaju lakše i češće.
Ekstremne vrućine traju duže i teže se podnose
Meteorolozi pod toplotnim valom najčešće podrazumijevaju niz dana sa izrazito visokim temperaturama u odnosu na ono što je uobičajeno za određeno područje i doba godine. Građanima je to najlakše objasniti ovako, nije problem samo što je u najtoplijem dijelu dana 36 ili 38 stepeni, problem je kada se takva vrućina ponavlja više dana i kada noći ne donesu pravo osvježenje.
Posebno su opasne takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni. Tada se ne hlade ni tijelo ni stanovi ni gradske površine. Asfalt, beton i krovovi tokom dana upijaju toplotu, a navečer je sporo otpuštaju, zbog čega se vrućina u gradovima osjeća i dugo nakon zalaska sunca.
Zbog toga ekstremne vrućine nisu samo tema vremenske prognoze. One utiču na zdravlje ljudi, rad na otvorenom, potrošnju električne energije, poljoprivredu, kvalitet zraka i ukupno funkcionisanje gradova. Najugroženiji su stariji građani, hronični bolesnici, djeca i osobe koje rade na suncu, ali dugotrajna vrućina iscrpljuje i potpuno zdrave osobe.
Federalni hidrometeorološki zavod je u godišnjem biltenu za 2024. godinu naveo da je juli te godine bio najtopliji u historiji Bosne i Hercegovine. Tokom toplotnog vala od 9. do 19. jula Tuzla i Sarajevo zabilježili su rekordan broj tropskih noći, u Mostaru je 15. jula izmjereno 41,5 stepeni, dok je Zenica u augustu iste godine zabilježila nove apsolutne temperaturne rekorde, prvo 42,6, a zatim 42,7 stepeni.
Kako se ljeto promijenilo u Tuzli
Tuzla pripada području umjereno kontinentalne klime, što znači da su ljeta prirodno topla, a zime hladne. Međutim, razlika između “toplog ljeta” i današnjih toplotnih epizoda sve je vidljivija. Nekada se vruć dan lakše podnosio jer je noć donosila svježinu. Danas se sve češće dešava da se toplota zadržava u betonu, zgradama i saobraćajnicama, pa se osjećaj vrućine nastavlja i nakon zalaska sunca.
Za Tuzlu su juli i august tradicionalno najtopliji mjeseci u godini. Upravo se za taj dio ljeta ranije najčešće vezivala najjača vrućina, dani u kojima se traži hlad, ranije završavaju obaveze i izbjegava izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Ipak, posljednjih godina sve je vidljivije da se visoke temperature javljaju sve ranije, pa juni sve češće donosi dane koji su se nekada više očekivali u srcu ljeta.
Prema dostupnim podacima iz dokumenta Grada Tuzle o procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, najviša temperatura zraka u Tuzli iznosila je 39,5 stepeni i zabilježena je 6. jula 1988. godine. U istom dokumentu navedeno je da se u Tuzli primjećuje trend povećanja temperatura tokom ljeta, uz učestalije suše, obilnije padavine i ekstremnije vremenske uslove.
Plastičan primjer promjene može se vidjeti i kroz kraj juna.
U starijem klimatskom periodu za Tuzlu, vrijednosti iznad 35 stepeni u junu bile su izuzetno visoke i blizu gornjih granica za taj dio godine.
Međutim, 30. juna 2026. godine u 14 sati u Tuzli je izmjereno 36 stepeni, koliko je tada izmjereno i u Zenici, dok je Mostar bio na 39 stepeni.
To ne znači automatski da je potvrđen novi apsolutni rekord za juni, jer se rekordi potvrđuju kroz službenu klimatološku obradu, ali pokazuje koliko današnje vrućine dolaze ranije i koliko se približavaju vrijednostima koje su se ranije vezivale za vrhunac ljeta.
Još jednostavnije, ono što je ranije u Tuzli bilo očekivano u julu i augustu, danas se sve češće pojavljuje već u junu. Juli i august i dalje ostaju mjeseci u kojima se bilježe najviše temperature, ali opasne vrućine sada počinje ranije, traju duže i teže se podnose, pa je sve duži period u kojem građani moraju prilagoditi svakodnevni ritam.
Čitajte i ovo Vrućina i sparina u Tuzli
Temperaturni rekordi u BiH više nisu samo brojevi
Slične promjene vidljive su i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, iako se one ne ispoljavaju svuda na isti način. Kada se govori o rekordima, najčešće se pogleda samo najviša izmjerena temperatura. Ipak, za građane je često važnije koliko dugo traje period vrućine.
Jedan dan sa 38 stepeni je neugodan, ali pet ili šest takvih dana zaredom mijenja sve, od rada na otvorenom, preko potrošnje električne energije, do zdravstvenih tegoba.
U Sarajevu se problem visokih temperatura dodatno osjeti zbog kotlinskog položaja. Kada se toplotni val zadrži više dana, toplota ostaje zarobljena između urbanih površina i okolnih brda, pa noći često ne donesu dovoljno osvježenja. Upravo su tropske noći jedan od pokazatelja da se vrućina ne završava zalaskom sunca.
Mostar je tradicionalno među najtoplijim gradovima u Bosni i Hercegovini, pa temperature iznad 40 stepeni tamo nisu iznenađenje. Ipak, i u Mostaru problem nije samo u jednoj visokoj temperaturi, nego u dugim periodima vrelih dana koji opterećuju građane, turizam, radnike na otvorenom, potrošnju vode i električne energije.
Zenica je posljednjih godina također često u fokusu zbog vrlo visokih temperaturnih vrijednosti. U gradovima smještenim u kotlinama, poput Zenice i Sarajeva, dodatni problem je zadržavanje toplote i slabije provjetravanje, posebno u gusto izgrađenim dijelovima.
Banja Luka, Brčko i širi sjever zemlje sve češće bilježe izražene ljetne vrućine, uz sparinu koja dodatno otežava boravak na otvorenom.
Bihać i Goražde možda nemaju uvijek iste ekstreme kao Mostar ili Zenica, ali se i u ovim gradovima promjene vide kroz raniji početak vrućih perioda, veći broj dana sa visokim temperaturama i češću smjenu vrućine, pljuskova i naglih vremenskih promjena.
Zašto su vrućine opasnije nego što izgledaju
Ekstremne vrućine nisu samo meteorološka tema. One direktno utiču na zdravlje ljudi, poljoprivredu, vodosnabdijevanje, potrošnju električne energije i kvalitet zraka. Dugotrajna vrućina povećava rizik od toplotnog udara, dehidracije, pogoršanja srčanih i respiratornih bolesti, ali i smanjenja koncentracije u saobraćaju i na radnom mjestu.
Gradovi su posebno ranjivi jer asfalt, beton i krovovi tokom dana upijaju toplotu, a navečer je sporo otpuštaju. Zbog toga se u centru grada često osjeća toplije nego u zelenijim i otvorenijim dijelovima. U Tuzli se to najviše osjeti u gusto izgrađenim zonama, na većim saobraćajnicama i površinama bez dovoljno hlada.
Zato se upozorenja meteorologa ne odnose samo na izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana. Ona su podsjetnik da se svakodnevne navike moraju prilagoditi novoj realnosti. Više vode, manje boravka na otvorenom od kasnog prijepodneva do poslijepodneva, laganija hrana, provjetravanje u ranim jutarnjim satima i briga o starijim osobama postaju dio osnovne zaštite.
Kako živjeti sa ljetima koja se mijenjaju
Tokom najtoplijih dana posebno je važno izbjegavati fizički napor na otvorenom, nositi laganu odjeću, zaštititi glavu i ne čekati osjećaj žeđi da bi se pila voda. Stanove je najbolje provjetravati rano ujutro i kasno navečer, dok tokom dana treba spustiti roletne ili zavjese kako bi se smanjilo zagrijavanje prostora.
Radnici koji rade na otvorenom posebno su izloženi visokim temperaturama, zbog čega organizacija rada tokom ekstremnih vrućina postaje pitanje sigurnosti. Pauze, hlad, dovoljne količine vode i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana mogu značajno smanjiti rizik od iscrpljenosti i toplotnog udara.
Kada se pogleda posljednjih nekoliko godina, jasno je da ekstremne vrućine više nisu izuzetak koji se desi jednom u deceniji. One postaju sve češći dio ljeta u Bosni i Hercegovini, a Tuzla je jedan od gradova u kojima se ta promjena može pratiti kroz konkretne podatke, od starog rekorda iz jula 1988. godine do sve češćih vrućih dana koji dolaze prije vrhunca ljeta.
*Podaci za tekst su provjereni kroz dokument Grada Tuzle, gdje se navodi rekord od 39,5°C izmjeren 6. jula 1988. godine i uticaj klimatskih promjena na područje Tuzle, te kroz FHMZ bilten u kojem se navodi da je juli 2024. bio najtopliji u historiji BiH, uz rekordan broj tropskih noći u Tuzli i Sarajevu, 41,5°C u Mostaru i 42,7°C u Zenici.
