Christian Schmidt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, smatra da zemlji ne prijeti novi oružani sukob, ali upozorava da političke podjele, zastoj na evropskom putu i ruski utjecaj ozbiljno ugrožavaju njenu budućnost.
U intervjuu za EUobserver, objavljenom danas, pozvao je Evropsku uniju da se snažnije uključi u političke procese u BiH i građanima ponudi konkretniju perspektivu članstva.
Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika obavljao od 2021. do juna 2026. godine, ocijenio je da stalne političke napetosti ne predstavljaju neposrednu prijetnju miru. Ipak, upozorio je da dugotrajni sukobi među političkim akterima slabe povjerenje građana u institucije i otvaraju pitanja o budućnosti države.
Posebno je kritikovao političke stranke koje etničke razlike koriste za pridobivanje podrške birača, umjesto da zagovaraju zajednički pristup rješavanju problema.
Izdvojio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranku Milorada Dodika, ali je naglasio da takva praksa nije ograničena samo na jednu političku opciju. Zbog toga je doveo u pitanje iskrenost njihove opredijeljenosti za evropske integracije.
Schmidt upozorava na ruski utjecaj preko Milorada Dodika
Govoreći o ulozi Rusije na Zapadnom Balkanu, Schmidt je ocijenio da Milorad Dodik djeluje kao zastupnik ruskih interesa u regiji.
Kao jedan od pokazatelja bliskih odnosa naveo je Dodikove susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističući da su se od početka ruske invazije na Ukrajinu sastali čak 11 puta.
Prema Schmidtovoj ocjeni, Moskva Dodika posmatra kao politički instrument kojim nastoji ograničiti utjecaj Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu.
Dodik je, s druge strane, proteklog vikenda u intervjuu za Radio-televiziju Srbije tvrdio da je Schmidt praktično uklonjen s funkcije pod američkim pritiskom, kao rezultat političkog dogovora vlasti Republike Srpske s administracijom Donalda Trumpa.
Evropska unija mora ponuditi više od finansijske podrške
Bivši visoki predstavnik smatra da Evropska unija mora promijeniti pristup Bosni i Hercegovini ukoliko želi očuvati podršku građana evropskim integracijama.
Prema njegovim riječima, finansijski programi i obećanja nisu dovoljni da bi se prevazišle političke blokade koje godinama usporavaju približavanje BiH članstvu u EU.
Schmidt smatra da bi Brisel trebao snažnije podržati civilno društvo i građanske inicijative koje mogu doprinijeti prevazilaženju etničkih podjela.
Naglasio je da evropske integracije ne bi smjele biti zasnovane na razlikama među narodima, već na njihovom povezivanju i zajedničkom djelovanju.
Upozorio je i da dugotrajna politička stagnacija, uz nedostatak konkretnih rezultata na evropskom putu, doprinosi razočarenju stanovništva, posebno mladih koji svoju budućnost sve češće traže izvan Bosne i Hercegovine.
Schmidt smatra da Evropska unija mora pronaći dodatne načine da evropsku perspektivu učini privlačnijom građanima BiH, umjesto da se približavanje članstvu svede isključivo na ispunjavanje formalnih uslova.
