Izvoz jaja iz BiH zabilježio je značajan rast u prvih osam mjeseci 2026. godine, a vrijednost proizvoda plasiranih na strana tržišta dostigla je 15,16 miliona KM. Iako domaći peradari ostvaruju sve bolje izvozne rezultate, mogućnosti njihovog poslovanja i dalje su ograničene jer Bosna i Hercegovina nema odobrenje za izvoz konzumnih jaja A klase u Evropsku uniju.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza povećana je za 23 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, količina izvezenih jaja porasla je za približno osam posto, što pokazuje da je rast vrijednosti bio znatno izraženiji od povećanja količine.
U istom periodu povećan je i uvoz jaja, čija je vrijednost dostigla 11 miliona KM, odnosno 23,27 posto više nego godinu ranije.
Uprkos rastu uvoza, Bosna i Hercegovina ostvarila je vanjskotrgovinski suficit u ovoj oblasti od približno 4,16 miliona KM.
Gdje se najviše izvoze jaja iz BiH?
Među najvažnijim tržištima za domaće proizvođače nalaze se Italija, Srbija, Crna Gora, Austrija i Hrvatska.
Međutim, vrste jaja koje BiH izvozi razlikuju se zavisno od tržišta. Svježa konzumna jaja uglavnom se plasiraju u zemlje regije, dok se na tržište Evropske unije izvoze jaja B klase, namijenjena industrijskoj preradi.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH pojašnjavaju da se istovremeno uvoze konzumna jaja i oplođena jaja koja se koriste u proizvodnji pilića.
Različita namjena proizvoda jedan je od razloga zbog kojih zemlja istovremeno bilježi rast izvoza i uvoza.
Proizvođači traže dozvolu za izvoz konzumnih jaja u EU
Iako domaći peradari već posluju s kupcima iz Evropske unije, tržište svježih konzumnih jaja A klase još im nije dostupno.
Riječ je o kategoriji jaja namijenjenih direktnoj potrošnji, koja ima veću tržišnu vrijednost od jaja za industrijsku preradu.
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatraju da domaći proizvođači imaju dovoljno proizvodnih kapaciteta i da bi dobijanje odobrenja za izvoz ove kategorije moglo dodatno povećati njihovu konkurentnost.
Rast vrijednosti izvoza u odnosu na izvezene količine pokazuje i da je prosječna ostvarena izvozna vrijednost po jedinici proizvoda povećana u odnosu na prethodnu godinu.
Visoki troškovi hrane i energije opterećuju peradare
Pored ograničenog pristupa evropskom tržištu, domaći proizvođači suočavaju se s visokim troškovima proizvodnje.
Bosna i Hercegovina u značajnoj mjeri zavisi od uvoza žitarica, sojine sačme i drugih komponenti potrebnih za proizvodnju stočne hrane, kao i opreme za peradarske farme.
Zbog toga promjene cijena na međunarodnim tržištima neposredno utiču na troškove domaćih proizvođača. Dodatno opterećenje predstavljaju izdaci za električnu energiju, gorivo i transport.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da bi nadležne institucije trebale ubrzati ispunjavanje uslova za plasman konzumnih jaja A klase na tržište Evropske unije.
Predlažu i redovnije te veće podsticaje, koji bi se obračunavali prema broju kokoši nosilica ili količini proizvedenih jaja, kako bi proizvođači lakše podnijeli rast troškova.
U Komori također naglašavaju potrebu snažnije promocije domaćih proizvoda i podsticanja građana da prilikom kupovine prednost daju proizvodima iz Bosne i Hercegovine.
