Pomjeranje sata ovog vikenda donosi nam jedan dodatni sat tokom noći, što mnogima zvuči kao dobra prilika za duže spavanje i odmor. Ipak, stručnjaci za spavanje upozoravaju da promjena vremena, čak i kada dobijamo dodatni sat, može privremeno uticati na naš unutrašnji biološki ritam, raspoloženje i osjećaj umora.
U Bosni i Hercegovini zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 25. oktobra, kada će se kazaljke u tri sata ujutro pomjeriti jedan sat unazad, odnosno na dva sata.
To znači da će noć između subote i nedjelje trajati sat duže. Međutim, dodatnih 60 minuta ne garantuje da ćemo se svi probuditi odmorniji.
Zašto nam pomjeranje sata može poremetiti san?
Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, koji reguliše periode budnosti i spavanja.
Na ovaj ritam posebno utiče prirodna svjetlost. Kada se ujutro razdani, organizam dobija signal da je vrijeme za buđenje, dok smanjenje svjetlosti navečer pomaže pripremi za san.
Problem nastaje kada se vrijeme na satu iznenada promijeni, a naš organizam nastavi funkcionisati prema prethodnom rasporedu.
Tako se može dogoditi da se neko, uprkos dodatnom satu tokom noći, u nedjelju probudi ranije nego što je planirao ili već u ranim večernjim satima osjeti pospanost. Prema stručnjacima za medicinu spavanja s američkog Univerziteta Ohio State, prelazak na zimsko računanje vremena uglavnom je lakši za organizam nego proljetno pomjeranje kazaljki, kada gubimo jedan sat.
Ipak, prilagođavanje nije jednako kod svih ljudi.
Zašto ćemo ranije osjećati umor tokom večeri?
Prelaskom na zimsko računanje vremena sunce će, prema satu, izlaziti i zalaziti približno sat ranije nego prethodnog dana.
To znači da ćemo ujutro ranije imati dnevnu svjetlost, ali će i mrak navečer nastupati ranije. Upravo ta promjena mnogima predstavlja veći izazov od samog pomjeranja kazaljki.
Nakon posla ili škole ostat će manje dnevne svjetlosti za šetnju, rekreaciju i druge aktivnosti na otvorenom. Kod pojedinih osoba to može uticati na raspoloženje i osjećaj energije, naročito tokom jesenskih i zimskih mjeseci.
Važno je, međutim, razlikovati uticaj pomjeranja sata od prirodnog skraćivanja dana, koje je karakteristično za ovo doba godine.
Kako se najlakše prilagoditi zimskom računanju vremena?
Stručnjaci savjetuju da nekoliko jednostavnih navika može pomoći organizmu da lakše prihvati promjenu.
Jedna od najvažnijih jeste redovan raspored spavanja. Odlazak na počinak i buđenje u približno isto vrijeme pomažu očuvanju prirodnog ritma, čak i tokom vikenda. Posebno se preporučuje boravak na dnevnoj svjetlosti u jutarnjim satima. Kratka šetnja ili boravak na otvorenom mogu pomoći organizmu da se uskladi s novim rasporedom.
Korisno je i ograničiti korištenje telefona, računara i drugih ekrana neposredno prije spavanja te izbjegavati kofeinske napitke u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Osobe koje su navikle rano ustajati mogu nekoliko dana postepeno pomjerati vrijeme odlaska na spavanje, umjesto da odmah pokušavaju potpuno promijeniti svoj raspored. Većini odraslih osoba potrebno je najmanje sedam sati kvalitetnog sna, a dodatni sat tokom vikenda nije zamjena za redovno i dovoljno spavanje.
Koliko traje prilagođavanje na novo vrijeme?
Kod mnogih ljudi promjena će proći gotovo neprimjetno, dok drugima može trebati nekoliko dana da se prilagode. Posebno osjetljiva mogu biti djeca s ustaljenim rasporedom spavanja, osobe koje rade u smjenama i oni koji već imaju poteškoće sa snom.
Najbolje je zadržati uobičajene dnevne aktivnosti, dovoljno vremena provoditi na prirodnom svjetlu i izbjegavati velike promjene rasporeda spavanja. Ako poteškoće sa snom dugo traju ili značajno utiču na svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se savjetovanje sa zdravstvenim stručnjakom.
Iako nam nedjelja donosi sat dužu noć, kvalitet odmora neće zavisiti samo od kazaljki na satu, nego i od navika koje održavamo tokom ostatka sedmice.
