Vještačka inteligencija postala je dio svakodnevice velikog broja građana Bosne i Hercegovine, a čak 80 posto stanovništva koristi je povremeno ili redovno.
Ipak, istraživanje predstavljeno danas u Sarajevu pokazalo je da mnogi korisnici imaju poteškoće u prepoznavanju sadržaja koji su nastali pomoću ove tehnologije.
Prema istraživanju Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH i Vijeća Evrope, 16 posto građana svakodnevno koristi alate vještačke inteligencije. U istraživanju je učestvovalo 1.000 ispitanika starosti od 16 do 70 godina.
Lea Čengić, šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost RAK-a, istakla je da su među generacijama prisutne velike razlike u poznavanju novih tehnologija.
Dok 87 posto mlađih ispitanika smatra da uspješno koristi alate vještačke inteligencije, među građanima od 56 do 70 godina takvo mišljenje ima tek oko 20 posto.
Vještačka inteligencija otežava prepoznavanje lažnih sadržaja
Istraživanje je pokazalo i razliku između uvjerenja građana da znaju prepoznati sadržaj generisan umjetnom inteligencijom i njihovih stvarnih sposobnosti.
Kada im je prikazan televizijski dnevnik s voditeljicom kreiranom pomoću AI tehnologije, samo polovina ispitanika uspjela je prepoznati da nije riječ o stvarnoj osobi. Među građanima starijim od 56 godina takav sadržaj prepoznala je tek trećina.
Čak 74 posto anketiranih smatra da materijali nastali upotrebom vještačke inteligencije moraju biti jasno označeni. Istovremeno, 54 posto građana smatra da obrazovni sistem ne pruža dovoljno mogućnosti za sticanje znanja o ovoj tehnologiji.
Zanimljivo je i da više od polovine ispitanika koristi AI alate za traženje zdravstvenih savjeta, što otvara pitanje pouzdanosti informacija koje korisnici dobijaju putem ovih sistema.
Građani žele znati kada mediji koriste AI
Posebno istraživanje Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo, provedeno u julu na uzorku od 810 građana, bavilo se povjerenjem publike u medijske sadržaje nastale korištenjem vještačke inteligencije.
Lamija Kovačević iz ove fondacije navela je da više od polovine ispitanika izražava zabrinutost zbog utjecaja AI tehnologije na kvalitet informacija i širenje netačnih sadržaja.
Rezultati pokazuju da građani uglavnom podržavaju korištenje vještačke inteligencije kao pomoćnog novinarskog alata, primjerice za uređivanje tekstova ili istraživačke zadatke. Međutim, znatno su skeptičniji prema sadržajima koje tehnologija samostalno generiše, uključujući virtuelne televizijske voditelje.
Ispitanicima je posebno značajno da mediji jasno navedu kada je korištena vještačka inteligencija, na koji način je sadržaj provjeren i ko preuzima uredničku odgovornost za njegovu objavu.
Rezultati oba istraživanja predstavljeni su u Evropskoj kući u Sarajevu, u okviru šeste kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“, koja se održava od 24. do 31. oktobra pod sloganom „Digitalno snažni“.
