Javna debata „Integritet medija i sloboda govora“ održana je danas u Tuzli, gdje su medijski profesionalci i predstavnici institucija razgovarali o sigurnosti novinara, pritiscima na medije i neophodnim zakonskim reformama. Posebna pažnja posvećena je sporom procesuiranju napada na novinare, SLAPP tužbama i ekonomskom položaju medija u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o šestoj javnoj debati organizovanoj ove godine u okviru projekta čiji je cilj unapređenje medijskih sloboda i stvaranje boljih uslova za rad novinara. Nakon sličnih skupova u Mostaru, Banja Luci, Sarajevu i Bijeljini, u Tuzli su otvorena pitanja koja godinama opterećuju medijsku zajednicu.
Učesnici su posebno ukazali na nedostatke zakonskog okvira, prijetnje i fizičke napade kojima su novinari izloženi, ali i na tužbe koje mogu imati za cilj zastrašivanje i sprečavanje istraživačkog novinarstva.
Medijske slobode zahtijevaju konkretne zakonske reforme
Tarik Moćević, projektni koordinator Mediacentra, istakao je da se kroz projekat kontinuirano zagovaraju zakonske promjene koje bi unaprijedile položaj medija i novinara, ali i zaštitile pravo građana na pouzdane informacije.
„U okviru projekta, ali i mnogo prije toga, mi konstantno zagovaramo medijske slobode. Zapravo, riječ je o ključnim reformskim zakonima koji su potrebni prije svega novinarima i medijima u BiH, a posredno i građanima koji imaju pravo na tačnu i provjerenu informaciju“, kazao je Moćević.
Tokom debate razgovarano je i o ekonomskoj zavisnosti medija, koja može utjecati na njihovu uređivačku nezavisnost, kao i o nedovoljnoj institucionalnoj zaštiti novinara koji istražuju teme od javnog interesa.
Novinari na presude čekaju godinama
O problemima s kojima se suočavaju istraživački novinari govorila je Anisa Mahmutović, koja je nakon istraživanja nepravilnosti u visokom obrazovanju na privatnim fakultetima bila suočena s tužbama za klevetu.
Prema njenim riječima, pravosudne institucije u njenom slučaju reagovale su sporo, dok je potrebnu podršku dobila od Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
Mahmutović upozorava da nedovoljno povjerenje u institucije dodatno ugrožava sigurnost novinara.
„Institucije su izuzetno spore u procesuiranju napadača na novinare. Trenutno radimo istraživanje o napadima na novinare, a jedna kolegica koja je dobila prijetnje ubistvom 2021. godine presudu je dočekala tek prije nekoliko dana“, istakla je Mahmutović.
Učesnici su kao pozitivan pomak izdvojili uspostavljanje kontakt tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama koje se bave slučajevima napada na novinare. Ipak, upozoreno je da njihova efikasnost često zavisi od angažmana pojedinaca, umjesto od ujednačenog institucionalnog postupanja.
Od početka godine prijavljeno 40 napada na novinare
Podaci predstavljeni tokom debate pokazuju da je od početka 2026. godine Liniji za pomoć novinarima pri Udruženju BH novinari prijavljeno 40 napada na novinare, dok je navedeno da je 35 slučajeva aktivno pred sudovima.
Ovi podaci dodatno su otvorili pitanje efikasnosti pravosudnog sistema i potrebe za snažnijom institucionalnom zaštitom medijskih radnika.
Poseban problem predstavljaju i takozvane SLAPP tužbe, odnosno sudski postupci kojima se novinari i mediji mogu izložiti finansijskim i pravnim pritiscima zbog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa.
Javna debata „Integritet medija i sloboda govora“ dio je projekta koji finansira Evropska unija, a usmjeren je na zagovaranje reformi potrebnih za sigurniji rad novinara, veću odgovornost medija i zaštitu prava građana na informisanje.
Novinarima i drugim medijskim radnicima koji su izloženi prijetnjama, pritiscima ili ometanju u radu dostupna je besplatna pravna podrška putem Linije za pomoć novinarima Udruženja BH novinari.
Prijave se mogu podnijeti na broj telefona +387 33 21 73 02 ili putem e-mail adrese [email protected].
Javne debate organizirane su u sklopu projekta “Reforme za integritet medija i slobodu govora” koji provodi Fondacija Mediacentar Sarajevo, udruženje “JabihEU” i Vijeće za štampu i online medije BiH. Projekat finansira Europska unija.
